U nedjelju, 15. maja, navršava se 120 godina od rođenja velikog ruskog pisca, dramaturga i novinara Mihaila Afanasijeviča Bulgakova, autora remek djela svjetske književnosti "Majstor i Margarita".
Rođen 15. maja 1891. godine u porodici intelektualaca, Bulgakov poslije završene kijevske gimnazije upisuje studije medicine.
Po završetku studija volontira u Crvenom krstu i biva mobilisan i poslat u bolnicu u Smolenskom.
Godinu dana kasnije, 1917. godine, vraća se u Kijev gdje se deset puta smenjivala vlast bjelogardejaca i boljševika.
Nakon prvih uspeha svojih eseja i drama, Bulgakov se sve više suočava sa cenzurom Staljinovog komumunističkog režima.
Scene građanskog rata u Rusiji biće opisane u njegovim djelima "Bijela garda" i "Avanture doktora N".
Cenzura režima
Nakon što je Crvena armija 1921. odnijela konačnu pobjedu počela su proganjanja političkih protivnika.
Bulgakov zbog rana zadobijenih na frontu i preležanog tifusa ne uspjeva da pobjegne iz zemlje.
Njegov mlađi brat Ivan dolazi u Srbiju gdje svira balalajku u beogradskom restoranu "Kazbek" i šalje mu vijesti o uspješnoj premijeri njegovog djela "Zojkin stan" u Narodnom pozorištu 1934.
Nakon prvih uspjeha svojih eseja i drama, Bulgakov se sve više suočava sa cenzurom Staljinovog komumunističkog režima.
U jednom trenutku bio je prinuđen da se obrati samom Staljinu tražeći da mu se odobri pravo na azil.
U to vrijeme počinje i njegova borba sa morfijumom koji je počeo redovno da uzima zbog rana zadobijenih tokom rata.
Tada piše i svoje i drame "Dani Turbinih" (dramatizacija njegovog romana "Bijela garda"), "Bijeg", "Posljednji dani ili Puškin", "Robovanje licemjera ili Molijer", "Priglupi Žurden", kao i komediju "Ivan Vasiljevič".
Njegova drama "Bijeg" skinuta je sa scene kao i "Dani Turbinih" jer nije prošla cenzuru.
U to vrijeme počinje i njegova borba sa morfijumom koji je počeo redovno da uzima zbog rana zadobijenih tokom rata.
Tokom njegovog života u Rusiji mu je objavljen samo prvi dio romana "Bijela garda", ciklus priča "Bilješke mladog lekara", i jedan broj novinskih feljtona.
Ovaj velikan svjetske književnosti umro je 10. marta 1940. u Moskvi, ne doživjevši objavljivanje mnogih svojih djela, uključujući i remek djelo "Majstor i Margarita" koje je počeo da piše još 1928. godine.
Do svoje smrti napisao je čak osam verzija ovog romana, spalivši prvu verziju.
Jelena vječna Margarita
Jelena Sergejevna, ljubav Bulgakovog života, vječna Margarita, ostala je vjerna zavetu koji mi je dala.
Roman je 1989. godine ponovo štampan u dopunjenom izdanju tako da i danas postoje nedoumice kako izgleda original.
Do 1966. godina Jelena je „Majstora i Margaritu" neprestano nudila različitim izdavačima da bi tek 13 godina poslije Staljinove smrti časopis "Moskva" pristao da objavi roman u nastavcima.
Djelo je bilo cenzurusano, i iz njega je izbačeno ni manje ni više nego 20 odsto originalnog teksta.
U SSSR-u je prva necenzurisana verzija ovog djela objavljena je tek 1973. godine.
Roman je 1989. godine ponovo štampan u dopunjenom izdanju tako da i danas postoje nedoumice kako izgleda original.
Mnogi režiseri su u svojim filmovi koristili pojedine sižejne linije "Majstora i Margarite" ponekad ih ubacujući u druge priče.
Jugoslovenski režiser Saša Petrović bio je inspirisan ovim djelom i režirao je nezaboravni film "Majstor i Margarita" 1972. godine.
Tako ovo remek djelo nastavlja neprestano da živi pokrećući i mnoga pitanja koja i dalje tište savremenog čovjeka.
Bonus video:
