Nakon razaranja koje je pretrpjela u Drugom svjetskom ratu, Poljska je obnovila najpoznatiji Varšavski kraljevski zamak i Stari trg, koje su Njemci razorili 1944. godine i koji su postali simbol poslijeratne obnove.
Mnogi zamkovi na čijoj obnovi rade danas, samo su ruine koje su ostale poslije švedske invazije u 17. vijeku i brojnih drugih ratova.
Srednjovjekovni zamkovi su propadali tokom komunističkog perioda u Poljskoj zbog nedostatka investicija i građevinskog materijala. Marksistička ideologija ih je odbacivala kao dio feudalne zaostavštine koja je veličala klasne razlike i eksploataciju ljudi.
Većina ovih zamkova će pošto budu obnovljeni postati muzeji, hoteli ili konferencijski centri, a njihovi budući vlasnici se nadaju da će postati i turistička atrakcija.
"Zašto Njemci imaju zamkove na Rajni, Francuzi zamkove na Loari, zašto Česi imaju tako mnogo zamkova otvorenih za posjetioce, a Poljaci da imaju samo ruine?", pita se biznismen Dariuš Lasećki, koji zajedno sa svojim bratom radi na rekonstrukciji srednjovjekovnog zamka Bobolice u blizini grada Čestohova, koji će uskoro postati muzej.
Za razliku od komunista, investitori danas uspijevaju da pronađu sredstva za obnovu starih građevina koje nose uspomene na vrijeme kada je Poljska vladala velikim dijelom Evrope i prostirala se od Baltičkog do Crnog mora.
"Srednji vijek i renesansa su 'zlatne godine Poljske'", izjavio je za AP Jacek Nazarko, koji je upravo završio obnavljanje zamka iz 16. vijeka, koji je od 1755. godine bio ruina.
"To je bilo vrijeme kada se za Poljsku znalo u Evropi, kada je Poljska bila važna", dodao je on.
Njegov zamak, izgrađen od crvene cigle, sada pretvoren u hotel, dominira u gradu Tikoćin na istoku zemlje i u narednih nekoliko nedjelja počeće da prima prve goste.
Jedan od investitora planira da izgradi kulturni centar u okviru zidina starog zamka iz srednjevjekovnog perioda u blizini grada Hželice, prema granici sa Češkom. Centar će zadržati samo spoljne zidove nekadašnjeg zamka, dok će sve ostalo biti izgrađeno u modernom duhu, ali će jasno biti istaknuti i stari i novi elementi.
"Nastojimo da sačuvamo ono što se može sačuvati", rekao je arhitekta Vojćeh Poplavski koji radi na projektima kompanije OP "Arhitekten", koja čeka na sredstva Evropske unije za projekte koji imaju za cilj ne rekonstrukciju zamkova, već očuvanje autentičnih građevina.
U Poznanju se, takođe, vodi debata o rekonstrukciji bivšeg kraljevskog zamka, ali za sada se još ne zna da li je njegova osnova dovoljno snažna da izdrži nadgradnju.
Bonus video:
