Razvijenim narkoćelijama koje haraju širom Crne Gore, a dio su izvidnice, kurira i organizatora gotovo svih krijumčarskih ruta od Južne Amerike do Azije, crnogorska policija namjerava da uskoro doskoči novim sistemom rada. Većinu inspektora za narkotike rasutih po područnim jedinicama i ispostavama, čiji je rad uglavnom ograničen na lokalnu zajednicu, trebalo bi da objedini novi koncept centralizacije Odsjeka za borbu protiv droga i krijumčarenja.
Rukovodilac tog Odsjeka Miodrag-Mišo Laković kazao je za “Vijesti” da nova reorganizacija, koja će se uskoro naći na dnevnom redu Vlade, podrazumijeva da svi službenici za borbu protiv droga budu u okviru jedne organizacione cjeline.
Po tom konceptu, kako je objasnio, svi ti, sada službenici područnih jedinica i ispostava, biće koordinirani samo iz centrale Sektora kriminalističke policije.
"Na taj način bismo metodološki unaprijedili rad i stimulisali ljude da njihove aktivnosti ne budu isključivo lokalnog karaktera, jer njihov rad i prikupljanje operativnih podataka vezuje se i za neke međunarodne akcije", kazao je Laković, objašnjavajući da je su zbog takvih ograničenja do sada često bilježene poteškoće u radu.
Fokus rada policije biće usmjeren na narkomreže
Policiji je do sada nebrojeno puta spočitavano da hapsi sitne dilere (ulične prodavce droge), dok velike narkobosove puštaju da grade imperije, koje se mjere basnoslovnim sumama novca... Pojedini važe za ugledne građane i biznismene nekih crnogorskih opština, dok ih policije u regionu označavaju kao ključne figure balkanskog narkobiznisa.
Policiji je do sada nebrojeno puta spočitavano da hapsi sitne dilere (ulične prodavce droge), dok velike narkobosove puštaju da grade imperije, koje se mjere basnoslovnim sumama novca...
Inspektori će, kako je kazao Laković, biti podijeljeni u pet grupa.
"Imaćemo po jednu grupu u Podgorici i Nikšiću. Jedna grupa će biti zadužena za Berane, Bijelo Polje i Pljevlja i druge opštine na sjeveru. Imaćemo i po jednu na području Cetinja, Budve, Bara i Ulcinja, odnosno Herceg Novog, Kotora i Tivta", objasnio je on.
Saradnja i sa drugim policijama
Laković je istakao da će ove jednice ubuduće biti mobilnije, te da će njihov teren biti cijela Crna Gora, pa čak i šire, u saradnji sa drugim policijama.
"Cilj nam je ako recimo ljudi iz Bijelog Polja nemaju nekakav aktuelni predmet, da se uključuju u druge istrage, koje se izvode na Rožaja ili Pljevalja... Nećemo da ih držimo podijeljene u okviru svojih područnih jedinica, jer problem droge prevazilazi jednu lokalnu cjelinu", pojasnio je on.
Laković je ocijenio da su u borbi protiv droge, jedne od najvećih pošasti savremenog doba, kadrovski kapaciteti crnogorske policije na srednjem nivou
Laković je ocijenio da su u borbi protiv droge, jedne od najvećih pošasti savremenog doba, kadrovski kapaciteti crnogorske policije na srednjem nivou. Kada je u pitanju tehnička opremljenost, Laković je mišljenja da tu ima dosta prostora za unapređenje, posebno tehnike u otrkivanju ovih krivičnih djela, obezbjeđivanje boljih vozila kao osnovnih sredstava za rad i ličnu bezbjednost službenika, za dokumentovanje krivičnog djela, izuzimanje dokaza...
Laković je podsjetio da je policija u 2010. imala 209 krivičnih prijava protiv 311 osoba, a 70 krivičnih djela je bilo sa elementima organizovanog kriminala.
"U 2010. godini imali četiri kriminalne grupe, koje su se na organizovan način bavile krijumčarenjem i distribucijom droge, u kojima smo prijavili 37 osoba”, kazao je on i napomenuo da je riječ o akcijama, koje su dobile radne nazive “Orah”, “Čivas”, “Mreža” i “Drina”. U proteklih 15-ak dana realizovane su još dvije akcije “Konte” i “Parangal”.
Najbolja saradnja sa DEA-om u Italiji
Na velikoj godišnjoj konferenciji američke agencije za borbu protiv droge DEA, održanoj nedavno u Meksiku, učešće su uzeli Laković i Dragan Krivokapić iz Kotora, kao članovi evropsko-afričke grupe. Na pitanje da li je tom prilikom imao bilateralne susrete sa predstavnicima DEA i drugih policija,
Laković je odrečno odgovorio, ali je objasnio da najbolju saradnju crnogorska policija ima sa rukovodiocem DEA u Rimu, sa kojim je bio cijelo vrijeme konferencije. Na skupu, koji je zatvorio predsjednik Meksika Felipe Kalderon, kazao je on jedna od glavnih tema bila je rat, koji ta zemlja vodi sa lokalnim narkogrupama, a do sada je odnio preko 30.000 žrtava.
"U našoj evropsko-afričkoj grupi, razmatrali smo teme krijumčarenja droge preko Jadranskog mora i afričke kokainske rute sa akcentom na zapadnoafričke zemlje, te i trendove kada je u pitanju krijumčarenje droge preko Balkana. Imali smo izlaganje o kokainskoj laboratoriji u Španiji, ali i o kontejnerskom transportu preko zapadne Afrike", naveo je on, objašnjavajući da je crnogorska policija na prošlogodišnjoj konferenciji imala ulogu posmatrača, a ove godine punopravnog člana.
Fali heroina, kokain sve traženiji
Novi trend u prometu narkotika u prošloj godini bilo je otkriće čak 20 novih vrsta droge, koje se do sada nijesu nalazile na listama psihoaktivnih supstanci. Laković ističe da je jedna od karakteristika ove pojave i povećan promet krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike prema zemljama Zapadne Evrope i to uglavnom kontejnerskim transportom, čija vodena ruta vodi preko Afrike. Dok potražnja za skupocjenim “bijelim prahom” raste u Evropi, čiji kilogram dostiže cifru od čak 35.000 do 40.000 eura, a u zemljama gdje se proizvodi svega oko 2.000, heroina na evropskom tržištu ima sve manje.
"Razlog je loša godina za proizvodnju opijumkog maka u Avganistanu, ali i opsežne akcije turske policije i dosta velike zapljene ove droge, čiji putevi uglavnom vode preko Balkana", ocijenio je Laković.
Kokain do Crne Gore uglavnom stiže teretnim brodovima, preko Luke Bar, čija je prateća dokumentacija naslovljena na privatne firme, koje se bave prometom drugih vrsta roba.
Kokain do Crne Gore uglavnom stiže teretnim brodovima, preko Luke Bar, čija je prateća dokumentacija naslovljena na privatne firme, koje se bave prometom drugih vrsta roba. U nešto manjoj mjeri ova droga stiže i avionskim transportom i dalje se na razne načine improvizovano prevozi u tri pravca – ka Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Isti putevi iz Crne Gore vode i krijumčare heroina, koji uglavnom divljim stazama ili u zakamufliranim bunkerima automobila sa Kosova u Rožaje i Berane, odnosno iz Albanije u Podgoricu, uspiju da prenesu vrijedne vrećice sa drogom.
Za ovaj prerađeni opijum, karakteristično je da da trend rasta cijene od zemlje proizvođača do krajnje destinacije nije velik. Tako u Avgastanu kilogram ove droge košta od 4.000 do 6.000 eura,na crnogorskom narkotržištu između 8.000 i 10.000 eura, dok u zemljama zapadne Evrope dostiže cifru od 15.000 eura. Zbog veoma malog raspona u cijeni, ali i zbog nestašice heroina, prema informacijama "Vijesti", mnogi ovdašnjii šverceri droge preorjentisali su se na skank, modifikovani cvat marihuane, koji se uglavnom proizvodi u Albaniji.
Crnogorski dileri skanka, po policijskim analizima, drže primat u balkanskom koridoru. Stoga je i cijena ove droge, koja košta od 600 do 800 eura po kilogramu, već u Srbiji, BiH i Hrvatskoj za 400 do 500 eura skuplja. Dok se u zapadnoj Evropi ta skala penje na 3.000 odnosno 4.000 eura.
Galerija
Bonus video:
