U analizi poslovanja firme “Montenegro tabako kompani” i “Montenegro duvan komerc” u čijem je vlasništvu fabrika cigareta u Mojkovcu, za koju postoji sumnja da proizvodi švercovane cigarete, Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma otkrila je sumnjive višemilionske transakcije.
Tu informaciju u intervjuu televiziji “Vijesti” saopštio je njen direktor Predrag Mitrović, objašnjavajući da je ovaj slučaj obrađivan u drugoj polovini 2009. i u 2010. godini.
Komentarišući raniju tvrdnju aktuelnog ministra pravde i bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Markovića da je pod sumnjom bilo 600 do 700 hiljada eura prometa tih firmi, Mitrović je rekao da je ranije takav podatak on saopštio Markoviću.
"Međutim, kako se proces obrade nastavljao, taj iznos je bio značajno veći, ali ne mogu reći koliko", naglasio je on.
Mitrović je naglasio da je u toj obradi utvrđeno da su "neka fizička lica počinila transakcije koje ne korespondiraju sa njihovim imovnim, materijalnim stanjem".
"Te transakcije su po značaju i izvršenju morale biti predmet našeg interesovanja i temeljne kontrole. Taj predmet smo zaokružili krajem prošle godine i on je proslijeđen vrhovnom državnom tužiocu", objasnio je on.
Informacija najvjerovatnije procurjela od banke
Bivši direktor ove fabrike Esad Zejnilović ranije je protestovao zbog tih kontrola Uprave za sprječavanje pranja novca. Upitan da objasni odakle Zejniloviću informacija o tim provjerama i da li je ova Uprava pronašla krticu u svojim redovima, Mitrović je odgovorio da je ona procurjela najvjerovatnije od banke.
Komentarišući izostanak koordinacije nadležnih službi, koje su zatajile u slučaju Šarić, kao što je zaključio skupštinsi Odbor za bezbjednost, Mitrović je rekao da se ne osjeća prozvanim.
"Dva puta sam saslušan pred skupštinskim Odborom za bezbjednost. Prvi put Uprava se upoznala sa fizičkim licem Darkom Šarićem krajem 2005., na zahtjev Uprave policije kada su nam naložili da se ispitaju finansijske transakcije u finansijskom sistemu Crne Gore. Mi smo otvorili predmet unutrašnjeg dijelu finansijskog sistema i zakonskih obveznika, provjerili da li je bilo počinjenih transakcija i kakve su bile, kakav je bio način izvršenja i tražili smo od nekih stranih službi da nam daju određene podatke. Međutim, u tim odgovorima nijesmo dobili ništa specijalno zbog čega bi nastavili provjere", rekao je prvi čovjek crnogorske finansijske obavještajne službe, objašnjavajući da je Crna Gora prvi zahtjev za provjere od jedne strane obavještajne službe dobila polovinom 2009.
Obrada Uprave se odnosila isključivo na braću Šarić i na jedan mali broj povezanih lica, trajala je, kako je kazao, nekoliko mjeseci, a odgovor je dostavljen Upravi policije.
Oni su se i 2007. obatili kolegama za naknadne provjere.
“Policija je kontinuirano radila na tom slučaju i u svom analitičkom sistemu pratila kretanje i imala informacije koje indiciraju da se predmet treba tretirati na drugi način. Poslije toga, tokom 2008. i 2009. mi smo od policije i ANB-a dobili određene zahtjeve za još neka lica”, naveo je on.
O Šarićima razmjenjivali informacije sa preko 12 država
Kada je u pitanju uloga “Hipo Alpe Adria Banke” u slučaju Šarić, Uprava za sprječavanje pranja novca je prilikom kontrole tražila od Centralne banke da izvrši inspekcijski nadzor te banke.
“Riječ je o grupi ljudi njih 10-tak. U aprilu 2009. počeli smo u kontinuitetu da obrađujemo taj predmet, koji je rađen sve do 9. februara 2010.”, kazao je on, naglašavajući da banke, koje su zakonski obveznici, te transakcije nijesu detektovale kao sumnjive. Ne želeći da komentariše koje su banke tajile od Uprave te podatke, Mitrović je kazao da je nesporno da su te transakcije bile sumnjive posebno iznosima, načinim izvršenja u vidu dizanja kredita i drugim.
“Da li su banke kršile zakon biće utvrđeno u daljem postupku. Dobili smo saznanje da je jednog dana deponovana milionska svota novca na žiro-računu jednog fizičkog lica. To je dovoljno da se odmah krene u određene radnje iz naše nadležnosti”, pojasnio je on.
Kada je u pitanju uloga “Hipo Alpe Adria Banke” u slučaju Šarić, Uprava za sprječavanje pranja novca je prilikom kontrole tražila od Centralne banke da izvrši inspekcijski nadzor te banke.
“Ne mogu komentarisati njihov nalaz, ali naša saznanja su potvrđena”, kazao je Mitrović, koji je na kraju kazao da su o slučaju Šarić razmjenjivali informacije sa bezbjednosnim službama preko 12 država.
Strani funkcioner oprao pare u Crnoj Gori
Posljednjih sedam godina UPSPN je tužilaštvu dostavila oko stotinu predmeta a izrečene su svega četiri pravosnažne presude, rekao je njen direktor.
U prošloj godini ona je proslijedila devet predmeta o 24 fizička lica i 26 pravnih lica a u tri slučaja je privremeno blokirano 186.000 eura.
Mitrović je kazao da su prije 20-tak dana jednoj stranoj obavještajnoj agenciji dostavili ključna saznanja u istrazi protiv jednog javnog funkcionera u toj evropskoj zemlji koji je počinio određene transakcije preko člana porodice u Crnoj Gori.
Istraga o finansijskom lobiju još aktuelna
Mitrović je ponovio raniju tvrdnju da kraci jednog finansijskog lobija vode ka nosiocima ovlašćenja u crnogorskom sistemu.
Objašnjavajući zašto taj slučaj još nije procesuiran, on je kazao da neki predmeti zbog načina obrade, moraju čekati svoj epilog , ako ga uopšte i bude.
“Neke transakcije možda jesu indikativne, ali nijesu dovoljne. Ukoliko se dopune onda imamo predmet”, kazao je on, navodeći da taj predmet još nije proslijeđen tužilaštvu.
Bonus video:
