Svjestan dah s naglaskom na produženi izdah direktno djeluje na nervni sistem, briše stres i ublažava bol. No, duboki i duži udisaji šalju mozgu signale da je sve u redu, pa se i cijelo tijelo počinje osjećati opuštenije. Stoga je istina da duboko disanje stvara osjećaj smirenosti u tijelu.
Svaka emocija mijenja naš način disanja
Kad smo ljuti, dišemo ubrzano, kad smo tužni, dišemo plitko, kad smo u stresu, dišemo samo u gornjem dijelu prsnog koša.Sve to direktno utiče na nervni sistem aktivirajući onaj njegov dio koji je odgovoran za stresnu reakciju tijela poznatu kao „bori se ili bježi“.
Lagan i svjestan dah s naglaskom na produženi izdah djeluje direktno na nervni sistem. Podstiče se njegov parasimpatički dio te se smiruje um, što pogoduje korištenju meditativnih tehnika. Ljudi dišu nepravilno uglavnom zbog lošeg držanja, smanjenog kretanja, loše prehrane koja otežava varenje i ostalih navika modernog života. Promjena načina disanja može uveliko da utiče na kvalitet života jer pospješuje dotok krvi u tkiva te otpušta stres.
Važno je usredotočiti se i na potpun izdah. U onih posljednjih deset posto vazduha koje obično ne izdahnemo do kraja sadržana je najveća koncentracija toksina koje bi trebalo da izbacimo izdahom, a koji zbog plitkog i nepotpunog disanja ostaju u tijelu.
Duboko disanje može djelovati i kao analgetik
Kad nas nešto boli, obično smo stisnuti, zgrčeni i dišemo plitko. Ako bismo produbili i usporili dah, podstaknuli bismo duboko opuštanje nervnog sistema, a to bi doprinijelo dubokom opuštanju mišića pa bi tako i osjećaj bola bio manji.
Duboko disanje trebalo bi da se stalno primjenjuje, a ne samo tokom vježbanja ili meditacije. Prilikom dnevnih aktivnosti dovoljno je uravnotežiti udah i izdah, uspraviti kičmi te poraditi na potpunom izdahu.
Pravilno disanje pokreće varenje i rješava probleme sa zatvorom
Problemi s varenjem često su posljedica lošeg disanja s kratkim i brzim udisajima. Prilikom pravilnog disanja iz dijafragme zrak koji ulazi u želudac masira unutrašnje organe i podstiče njihov pravilan rad.
Osim toga, pravilno disanje djeluje na emocije koje takođe utiču na varenje. Duboko disanje iz dijafragme trebalo bi da pokrene probavu u vrlo kratkom roku.
Kratak i plitak dah uzrokuje ubrzano starenje
Ispravna tehnika disanja pomaže da se uspori starenje te očuva lijep izgled kože i lica. Kratki i plitki udisaji odgovorni su za pojačano lučenje hormona stresa - kortizola, koji troši ćelije kože i uzrokuje njihovo preuranjeno starenje.
Duboki i sporiji udisaji šalju poruke da je sve u redu te sprečavaju lučenje kortizola.
Čovjek dnevno udahne oko 22 hiljade puta. Nažalost, većina diše na pogrešan način koji negativno utiče na zdravlje. Stručnjaci sada potvrđuju ono što su brojni duhovni učitelji zagovarali vjekovima – ljudi treba da nauče pravilno da dišu.
Većinom dišemo plitko, a pravilno disanje počinje iz trbuha, kreće se preko pluća i na kraju završava kod usta. Odnosno, vazduh je najbolje udisati kroz nos, a dok to činite, stomak treba da se podiže. Treba izdisati kroz usta, a ne kroz nos.
Brojna istraživanja su potvrdila da pravilno disanje rasterećuje mozak, ublažava negativno djelovanje stresa, sprečava nastanak raznih bolesti, a pomaže i kod mršavljenja.
Vježba za anksiozne
Anksiozni ljudi dišu plitko, uzimaju premalo vazduha i isprekidano ga izbacaju iz tijela. Vazduh udišu u području prsa, umjesto u području dijafragme, odnosno stomaka. Upravo takav način disanja doptinosi osjećaju anksioznosti.
Ako želite da pobijedite anksioznost, moraćete promijeniti način disanja. Stručnjaci savjetuju da svakodnevno praktikujete vježbu disanja barem deset minuta. Vazduh morate da uzimate kroz nos, a izdišete ga kroz usta pazeći pritom na to da vam stomak bude opušten i miran. Da biste bili koncentrisani, dok udišete, polako u mislima izgovarajte riječ koja vas opušta, a kada izdišete, izgovarajte naglas tu istu riječ.
Pripazite da udišete u području stomaka. Ovakav način disanja dovodi do opuštanja i smirenja.
Za srčane bolesnike
Svakodnevno smo izloženi različitim uticajima koji nas uznemiravaju te na taj način pridonose narušavanju zdravlja srca i kardiovaskularnog sistema. Pravilno disanje dovodi do normalizacije krvnoga pritiska i regulisanja broja otkucaja srca u minutu.
Ako želite da se smirite i rasteretite svoje srce od napetosti i straha, svakodnevno praktikujte disanje s prekrštenim nogama. Sjednite na pod i prekrstite noge u tzv. lotus položaju.
Sklopite oči i prstima začepite desnu nozdrvu. Udišite kroz lijevu tokom šest sekundi. Potom prstima pokrijte lijevu nozdrvu i izdišite zrak kroz desnu. Zatim ponovite postupak disanja obrnuto. Činite to oko 10 minuta, odnosno dok ne osjetite potpunu opuštenost.
Pravilna tehnika disanja u 3 koraka
1. Ispravite kičmu Da bi dah bio potpuniji važno je pravilno držanje. Mišići koji sudjeluju u disanju neće pravilno raditi ako ste pogrbljeni.
2. Uravnotežite udah i izdah
Prilikom svakodnevnog disanja udah i izdah treba da budu slične dužine i intenziteta. Dišite iz dijafragme, a ne iz pluća, jer će zrak tako doći i do donjeg dijela pluća.
3. Usredotočite se na potpun izdah
Pluća se smatraju „trećim bubrezima“ jer takođe izbacuju štetne tvari, koje kod nepotpunog izdaha ostaju u tijelu.
Disanje i alergije
Ljudi koji imaju problema s alergijama znaju kakav problem može biti otežano disanje. Začepljeni sinusi onemogućavaju normalno disanje, što dovodi do glavobolje i razdražljivosti.
Kad imate takvih problema, onda posebnu pažnju treba obratiti na pravilno disanje. Pronađite mjesto na kojemu možete udobno da sjedite. Duboko udahnite zrak kroz nos, i to iz područja stomaka, a kad ispuštate vazduh napolje, popratite to zvukom iz usta. To će u nosu i sinusima izazvati vibracije, ali i takođe u području grudi i glave. Činite to oko 10 minuta i osjetićete olakšanje.
Bonus video:
