Pisac, slikar i karikaturista Zulfikar Zuko Džumhur (1920-1989) trebalo bi da dobije spomen-ploču u Herceg Novom u kome je živio 20 godina i za koga je napisao: “Postoje gradovi koji vam drže dušu, jer imaju prošlost. Herceg Novi ima i dušu i istoriju”.
Odluku o postavljanju spomen-ploče trebalo bi da donesu odbornici hercegnovskog lokalnog parlamenta na sjednici zakazanoj za sjutra.
Inicijativa o spomen-obilježju čuvenom hodoljupcu stara je više od dvije decenije, a prije četiri godine ponovo je obnovljena, potpisalo 14 novinskih intelektualaca, književnika, slikara, novinara... Među njima su bili poznati crnogorski slikar Vojo Stanić i književnik Miraš Martinović, koji žive u Herceg Novom.
“Konačno, a nakon više obraćanja mnogim garniturama koje su se smjenjivale u hercegnovskoj vlasti u posljednjih dvadesetak godina, a koje nijesu imale sluha ili želje da se Zuku Džumhuru da neko obilježje u gradu u kome je, kao njegov stalni stanovnik proveo mnoge godine, on će napokon imati spomen obilježje u Herceg Novom - gradu koji je volio, o kome je govorio, snimio mnoge emisije i napisao brojne tekstove”, ocijenio je Martinović.
Martinović ističe da, kao neko ko je bio pokretač incijativa za neki znak Džumhuru u Herceg Novom, ima samo riječi hvale za aktuelnu vlast sa predsjednikom Stevanom Katićem na čelu, jer je “pokazala dobru volju za ovu, ali i za neke druge inicijative: spomen-park svecu Leopoldu Mandiću, verujem i brzo postavljanje oglasne table na kući gdje je Mandić rođen, a i konačno stavljanje u funkciju kuće Iva Andrića”.
Još nije određena lokacija gdje će biti postavljena spomen ploča Zuku Džumhuru. Inicijatori su predlagali da to bude u blizini bivše kafane “Hercegovina”, kod hercegnovske pijace, gdje je Džumhur provodio sate u razgovoru sa prijateljima i poznanicima.
Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. 9. 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. Osnovnu školu i nižu Gimnaziju je završio u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu Gimnaziju u Sarajevu 1939.
Počeo je studirati pravo, ali je prešao na Likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u “Ježu”, “Borbi”, “Politici”, “Oslobođenju”, reviji “Danas”, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije “Hodoljublje”. Džumhurova svestrana darovitost i duhovitost sjajno se izražavala u mnogim medijima, ali najsublimnije u crtežu, karikaturi i u putopisu. Prva Džumhurova knjiga, sjajna zbirka putopisa “Nekrolog jednoj čaršiji”, izašla s predgovorom Iva Andrića.
Umro je 27. novembra 1989. godine u hercegnovskom hotelu “Plaža”. Kažu da je ženi rekao:”Odoh ti ja, Vezira”, uhvatio je za ruku i umro.
Sahranjen je dva dana kasnije u rodnom Konjicu.
Bonus video:
