Prema najnovijim istraživanjima fizička aktivnost je, kada su u pitanju bolesti krvnih sudova i opasnost od srčanog udara, važniji pokazatelj faktora rizika nego gojaznost. Ako imate i koji kilogram viška ili ste baš gojazni, a imate jako srce koje može da izdrži fizičke vežbe, u mnogo ste boljoj poziciji od nekog ko ima istu težinu, ali nema nimalo kondicije. Naravno, studija je potvrdila i da su gojazni ljudi bez kondicije znatno rizičnija grupa od vršnjaka bez problema viška kilograma, koji se bave rekreacijom ili sportom.
"Kondicija u stvari određuje prognozu stanja pacijenata koji imaju bolest srčane arterije", kaže vođa istraživačkog projekta dr Francisko Lopez-Himenez, specijalista na Majo klinici u Minesoti.
Istraživanjem je obuhvaćeno 855 žena i muškaraca koji su prošli kroz rehabilitacioni program. Svi su u prošlosti imali srčani udar ili jake bolove u grudima, a neki su imali i operacije na srcu.
Svakom je mjeren rezultat poslije trčanja na pokretnoj traci - koliko je mogao da pretrči i koliko je kiseonika potrošio za to vrijeme, što su pokazatelji fizičke spreme. Kao indikator gojaznosti korišćen je indeks tjelesne mase, koji se računa tako što se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima.
Pacijenti sa najmanjom težinom i dobrom kondicijom imaju, naravno, najbolje šanse da žive dugo. Duplo manje šanse imali su gojazni pacijenti, ali sa dobrom fizičkom spremom, dok je kod onih gojaznih i neaktivnih rizik od smrti tri puta veći.
Rezultati kod ljudi sa slabijom kondicijom su bili poražavajući. Ispostavilo se da je rizik od smrti kod pacijenata sa viškom kilograma, koji imaju dobru kondiciju, manji nego kod mršavijih, koji nemaju nikakvu fizičku aktivnost. Drugim riječima, sve dok je osoba sa srčanim problemima aktivna, bez obzira na gojaznost, zadržava šanse da duže živi, prenosi "Dojče vele".
Dr Erik Ravusin, stručnjak iz Centra za biomedicinska istraživanja u Los Anđelesu, navodi nekoliko razloga zašto gojaznost nema toliki uticaj kao kondicija na povećanje rizika od smrtnosti.
"Debeli ljudi idu češće kod doktora i uzimaju ljekove za sniženje holesterola, što nije uzeto u obzir u studiji u Minesoti", kaže dr Ravusin. "Takođe gojazne osobe imaju veće energetske rezerve i tako se lakše nose sa bolestima."
Dr Lopez-Himenez poručuje da je lekcija jasna: "Radite na kondiciji. Lakše je poboljšati fizičku formu, nego smršati."
Bonus video:
