Podebljano, neurednog izgleda, nedovršeno, rad u toku...
Ove riječi mogu da opišu UCLA Čarls E. Jang istraživačku biblioteku, koja trenutno prolazi kroz proces renoviranja.
Primjenjljive su i uz ime Džona Fantea, italijansko-američkog romanopisca i pisca scenarija čiji rukopisi, pisma, porodične fotografije, čak i Underwood pisaća mašina na kojoj je napisao svoje velike roman kao što su Upitaj prah i Puna života, istaknuti su u Jangovoj biblioteci do kraja juna, kad će čitava izložba da bude prikazana online, pod pokroviteljstvom Specijalnih kolekcija UCLA biblioteke.
Bolje ikad nego nikad, odgovarajući omaž je konačno učinjen velikom Fanteu (1909-1983), piscu kojeg je "oživio" Čarls Bukovski (Bukovski ga je nazivao Bogom).
Grupa od oko 100 ljudi odanih Fanteu, među koji su bili članovi porodice, okupili su se u arhivskom dijelu biblioteke gdje je Fanteov biograf Stefan Kuper održao predavanje kao uvod u izložbu.
Među rođacima i prijateljima su bili: Fanteova jedina ćerka Viktorija Fante Koen, njen muž Majk Koen, Fanteov sin Džim Fante, Džimova žena Dženifer, Džimova tašta i Džimov i Dženiferin sin Dejmijan; Viktorijin sinovi Robert i Skot Gardner, Đovana Dilelo, rođaka Viktorije i Džima koja je snimila dokumentarni film o Fanteu; i udovica Čarlsa Bukovskog, Linda Bukovski.
Prostorija je bila ukrašena posterima filmova čije scenarije je napisao Fante ili koji su napravljeni po njegovim knjigama.
Od siromašnog romanopisca...
Sve je govorilo o Fanteovom životu i karijeri, od siromašnog romanopisca do uspješnog pisca scenarija koji je uzimao novac filmskih studija da bi mogao da nastavi rad na knjigama koje su bile njegova istinska strast.
Sve od prepiske sa urednikom H.L. Menkenom, koji je uređivao Upitaj prah, i prepiske sa piscem Vilijamom Sarojanom, do finansijskih papira povezanih sa filmom Puna života, sve to je prikazano
Često nazivan "Otac L.A. književnosti", pisao je o ljubavi i mržnji prema Gradu anđela (uglavnom o samom centru grada) i u sve to ugrađivao autobiografske scene. Fante je pozvao svoju legendu kao da je bila magična lampa, a duh koji je izašao iz nje oživio je pisca i ostvario mu jednu od njegovih želja - potvrdu rada od strane kritičara - skoro u potpunosti posthumno.
Pisac bi bio ponosan na sve "fanteovske" fanfare koje se čuju tokom posljednjih nekoliko godina, od proslave njegovog 100 rođendana 2009 u Hamer muzeju, do skorašnjeg imenovanje trga Džon Fante, sjeveroistočno od Centralne biblioteke u centru grada.
Pa i do toga da, kako je rekao Kuper, umjetnici kao što su Šeril Krou i Red Hot Čili Pepers "pjevaju Fanteove fraze".
Sve od prepiske sa urednikom H.L. Menkenom, koji je uređivao Upitaj prah, i prepiske sa piscem Vilijamom Sarojanom, do finansijskih papira povezanih sa filmom Puna života, sve to je prikazano, kao i scenario koji je Kurtis Hanson napisao po Fanteovom remek djelu, romanu Bratstvo loze, koji je napisao 1978.
Džojs je bila sumnjičava
Sa ogromnom fotografijom mladog Fantea koja se nazire iza njega, Kuper, profesor engleskog na Državnom univerzitetu Kalifornija, Long Bič, koji je predvodio ponovno aktuelizovanje Fantea tokom posljednjih deset godina, prisjetio se u svom govoru (koji je naslovio Put u Los Anđeles Džona Fantea: Refleksije biografa) kako mu je trebalo mnogo da stekne povjerenje Fanteove udovice, Džojs Fante.
Kuper je rekao kako je, kad je pronašao blago neobjavljenih rukopisa, scenarija i pisama, imao osjećaj da je pronašao "zlatni rudnik"
Sjetio se kako se Džojs uvijek sastajala sa njim na pragu Fanteovog doma, dok ga na kraju nije pustila u četiri kabineta sa Fanteovim papirima.
Kuper je ispričao kako je Bukovski naišao na Upitaj prah u Centralnoj biblioteci i kako je tvrdio da je pronašao "komad zlata u kontejneru". (Kuper je, kad je imao 24 godine, otkrio primjerak romana u nekadašnjoj knjižari Vesvud i duboko se vezao za knjigu.)
Oduševljenje koje je Bukovski iskazivao prema Fanteu navelo je izdavačku kuću Blek Sperou iz Santa Barbare da ponovo štampa Fanteove romane, nakon autorove smrti, 1983.
Kuper je rekao kako je, kad je pronašao blago neobjavljenih rukopisa, scenarija i pisama, imao osjećaj da je pronašao "zlatni rudnik". Ispričao je kako je iznajmio mašinu Kseroks i odnio je u Fanteov dom da bi napravio kopije svih papira, od kojih su mnogi prikazani na izložbi.
Otkrio je različite vrste radova koje je najprije pročitao. Pronašao je radove kao što su priča o radniku emigrantu sa Filipina, The Little Brown Brothers i "scenario za melodramu" na kojoj je radio do pred kraj svog života; "misteriju sa ubistvom koju je nazvao Duga noćna mora", neproducirani scenario o mađioničaru na zadatku da pronađe način kako da "diže iz mrtvih".
Proganjan kroz Fanteziju
Dok je opisivao koliko je bio opsjednut istraživanjem autora, Kuper je rekao da se u nekim trenucima osjećao progonjenim od strane Fantea.
"On otkriva da više ne može da pronađe riječi"
"Kao da nisam bio dovoljno progonjen", nastavio je Kuper, "među ovim rukopisima pronašao sam "ghost-story": "Slučaj progonjenog pisca", što je samo pojačalo osjećanja tokom borbe sa Fantezijom.
To je priča o čovjeku koji se zove Kofin i koji upada u paranoju, Progonjeni pisac se bavi jednom od Fanteovih opsesivnih tema: blokadom pisanja.
On otkriva da više ne može da pronađe riječi", rekao je Kuper dok je pričao o djelu koje je nazvao "jednom od najčudnijih priča koje je Fante napisao."
Prezime za Artura pozajmio od proizvođača đubriva
Tokom postavljanja pitanja o prezentaciji, Kupera su pitali o imenu Fanteovog "alter-ega", mladog pisca Artura Bandinija. Kuper je postavio tri teorije, od kojih je najjednostavnija ona da je Fante namjerno pozajmio prezime od poznatog proizvođača đubriva.
"Svi mi bi trebali da ne uspijemo tako lijepo", zaključio je Kuper
Kako je rekao Kuper, Fante je u svojim javnim nastupima govorio kako voli neuspjehe; neuspjeh je bio zdrav dio procesa za umjetnika i služio je kao motiv da stvori bolje radove.
"Neuspjeh je dobar...to je izazov, to je zdravo...ja volim kad ne uspijem", Kuper je citirao Fantea.
"Svi mi bi trebali da ne uspijemo tako lijepo", zaključio je Kuper.
Bonus video:
