U nikšićkom kafeu "Art Viva" otvorena je neobična izložba – jedna slika za jednu sedmicu.
Docent dr Đoko G. Marković, matematičar koji geometrijskim figurama pokušava udahnuti dušu i pokazati vezu matematike i slikarstva odlučio je da svake nedjelje u pomenutom kafeu izloži po jednu sliku koje predstavljaju, kako sam autor ističe, "novi kulturni brend" za koji se nada da će da zaživi.
"Da biste ’pričali’ drukčije morate znati."
Stalno učenje
"U umjetnosti nikada nove stilove nijesu nalazili ljudi koji su direktno završili akademiju. To su radili ljudi koji su imali hrabrosti i pronalazačkog damara. Da biste ’pričali’ drukčije morate znati. A da bi znali morate učiti i biti spremni da stalno učite i stalno radite na sebi", kazao je na improvizovanom otvaranju autor koji za sebe reče da je "inicirao priču o novom stilu".
Prisutnost poliformnih elemenata, kako je istakao, u crnogorskom slikarstvu vidljivi su kod Gojka Berkuljana i Stevana Luketića, a djelimično i kod Petra Lubarde, Dada Đurića i Nikole Vujoševića.
Međutim, najizrazitiji predstavnici poliformne umjetnosti, pored samog autora, su Mirko Brkuljan, Mihajlo Jovićević i Sreten Milatović.
Umjetnost prožeta matematikom
"Kad god je ljepota i istina prisutna, kao plod umjetničkog stvaranja, skoro uvijek je prožeta nekom matematičkom čarolijom. Pristalica sam takvog stvaralaštva u kojoj jedna suština rađa novu formu, a ta forma drugu suštinu, nastavljajući tako konačni lanac implikacija u jednom čarobnom 'plesu’ do apsolutne slobode stvaranja i poimanja stvorenog, jer poezija i slikarstvo su u nekom smislu neobične igre intelekta isprepletane poloformnim ’mozaicima’ osjećanja“ istakao je Marković.
"Vi za Đoka ne možete reći da je on kao znameniti crnogorski slikari ilustrator, da je plagijator, ili da je imitator", kazao je Jeknić.
U potrazi za slikom...
"Teorijski gledano to je slikarstvo koje svoje utemeljenje ima u renesansnom umu jednog matematičara kakav je bio Leonardo Da Vinči. Njegova paralela u odnosu na sva pitanja koja se tiču strukture forme i onoga što čini sadržaj je ono što Đoko pokazuje ovom slikom. Vi za Đoka ne možete reći da je on kao znameniti crnogorski slikari ilustrator, da je plagijator, ili da je imitator. Elementi koje je uzeo mogu da izazivaju prisjećanja na nešto što smo vidjeli – u prirodi, fotografiji, drugoj slici ili nečem drugom. Bilo gdje da smo ih vidjeli to nije bitno, već je bitno to da ih je on doveo u jedan novi poredak u slikarstvu“ kazao je Jeknić i dodao da Marković slikarstvu prilazi kao pravi naučnik – prvo vidi, sazna, pa naslika.
Mirko Brkuljan, slikar koji je takođe jedan od predstavnika novog modernog stila, kazao je da je Marković "tražio sliku a da je došao do muzike, plesa, rima, do moderne komunikacije koja ostavlja jak utisak na posmatrača koji će on zasigurno nositi u sebi“.
"Vrijednost Đoka Markovića i njegove umjetnosti je ta što posmatrač sa njegovim slikama može neposredno da komunicira“ istakao je Brkuljan.
Galerija
Bonus video:
