Rak dojke najčešća je zloćudna bolest kod žena.
Približno 50 odsto bolesnica razvije metastatsku bolest, koja je po pravilu neizlječivo stanje.
Rak, ili maligni tumor dojke, nastaje kao i svaki drugi oblik raka, bez obzira na lokaciju i spoljašnjoj pojavnoj manifestaciji, zbog nekontrolisanog rasta i razmnožavanja ćelija oboljelog tkiva.
Dok normalne ćelije u organizmu rastu i dijele se samo do ograničenog broja, a nakon toga uginu, jer podliježu mehanizmu kontrole rasta, dotle se ćelije raka dijele neograničeno sve dok se bolest ne otkloni.
Opasan, ali izlječiv
Iako se danas još ne zna pravi uzrok, ipak je utvrđeno da ga mogu uzrokovati određeni spoljašnji hemijski, fizički i biološki faktori (dugotrajno izlaganje kancerogenim supstancama, pušenje, zračenje, neki virusi), te neki unutrašnji poremećaji.
Povećana opreznost se posebno preporučuje u porodicama čiji su preci bolovali od raznih zloćudnih tumora.
Dobra vijest je da se gotovo svakodnevno unaprjeđuju metode hirurgije, radioterapije i hemioterapije, te se tako omogućava brže i sigurnije dijagnostikovanje raka.
To je od izuzetnog značaja budući da je rano otkrivanje raka dojke najbitniji uslov za uspješno liječenje.
U početnom stadijumu razvoja ta bolest je po pravilu asimptomatska i nerijetko se otkrije slučajno – tokom rutinskog pregleda.
Upravo zbog toga što rano otkrivanje bolesti može biti spasonosno, svim ženama u dobi od 45. do 50 preporučuje se da redovno, jednom godišnje, urade mamografski pregled dojke.
Najčešći simptomi bolesti
Kvržica, otvrdlina, zgušnjavanje tkiva u dojci ili ispod pazuha.
Kvržice su simptom koji je najuočljiviji. Dok su kvržice česte, 9 od 10 su benigne. Beningne kvržice su možda nekomforne, ali nisu kancerogene. Većina žena će osjetiti kvržice uoči menstruacije, upravo zbog toga najbolje vrijeme za samopregled je nedjelja uoči menstruacije ili nedjelja nakon nje.
Masa ili kvržica (može biti i veličine graška)
Promjena veličine ili oblika dojke
Ugrušak krvi ili bistra tečnost koja se javlja iz bradavice
Promjena na dodir ili izgled kože dojke ili bradavice (jamice, ljuskasta koža, upala)
Crvenilo kože dojke ili bradavice
Područje koje je na izgled ili na dodir drugačije od ostatka dojke. Špekulasto otvrdnuće ispod kože
Iako ovo nisu nužno simptomi raka dojke, neophodno je ipak posjetiti ljekara.
Ovi znaci upozorenja mogu da se otkriju samopregledom dojke.
Samopregled dojke treba sprovoditi redovno, svakog mjeseca u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa).
Kako obaviti samopregled?
Lezite na leđa i podmetnite jastuk ispod desnog ramena. Stavite desnu ruku ispod glave.
Vrhovima kažiprsta, srednjeg prsta i domalog lijeve ruke pipajte dojku, kako biste, ako postoji, otkrili bilo kakav čvor ili otvrdlinu u desnoj dojci.
Prste pritisnite dovoljno čvrsto, ali ipak nježno, da biste osjetili i upoznali strukturu dojke: normalno je osjetiti čvrstu liniju u donjem polukrugu svake dojke.
Vrhovima prstiju treba pravite pokrete: možete da izaberete kružne pokrete, pokrete gore-dolje ili pokrete prema i od bradavice. Bitno je da koristite uvijek isti način, jer ćete tako uvijek prelaziti preko cijele dojke, a i pomoći će vam da upamtite kakav je to osjećaj pod prstima.
Na isti način, desnom rukom uradite samopregled lijeve dojke.
Samopregled obje dojke treba da se ponovi istom tehnikom i u stojećem stavu, jednom rukom podignutom i stavljenom iza glave.
Na ovaj način će se lakše pregledati gornji dio dojke i dio prema pazuhu.
Pošto se neke promjene lakše osjete kad je koža mokra i nasapunjana, preporučuje se i samopregled pod tušem.
Svaki put dobro pogledajte i kožu dojke i bradavicu kako biste uočili promene na njima.
Ako se uoči ili pronađe bilo kakva promjena, žena bi obavezno trebalo da se javi ljekaru.
Bonus video:
