Povodom 18 godina od otmice u Štrpcima predstavnik oštećenih porodica Ragip Ličina rekao je na skupu, koji je u znak sjećanja organizovan u velikoj sali SO Bijelo Polje, da taj dan predstavlja “dan nezaborava za sve porodice koje su izgubile svoje najdraže, očeve, braću, supruge i sinove”.
“Na današnji dan 1993. godine u mjestu Štrpci, koje je kontrolisala Vojska Jugoslavije, dogodio se neviđeni zločin nad potpuno nevinim ljudima. Ne samo da su oteti i ubijeni, njima se ni danas ne zna ni groba ni ukopa.
Znamo da je život na ovome svijetu prolazan, ali isto tako uvjereni smo, kada bi na nekom pristojnom mjestu postojao mramor sa imenima žrtava, to bi za nas značilo možda tračak utjehe, mjesto gdje bi uz molitvu bogu pomenuli njihova imena i makar svojom dušom osudili zločin. To mjesto bilo bi svojevrsna poruka svim zločincima ovoga svijeta da se zločin nikada na zaboravlja”, kazao je Ličina.
On je naveo i da “nijesu tek tako na godišnjicu pozvani najviši pravosudni organi u državi, a bez namjere politiziranja slučaja”.
“Pozvali smo i političke predstavnike, jer se nadamo da će kao i uvijek biti uz nas. Takođe se nadamo da će pravosudni organi uraditi ono što je već propušteno, te da će politički predstavnici, tamo gdje treba, imperativno zahtijevati da se slučaj ne zaboravi, a da će bjelopoljska lokalna uprava udovoljiti našem skromnom zahtjevu koji smo nedavno precizirali i predali”, istakao je Ličina.
On je u ime rodbine otetih poručio da se traži utvrđivanje pune istine o zločinu u Štrpcima, kao i utvrđivanje potpune odgovornosti za sve učesnike i saučesnike. Zatraženo je otkrivanje i identifikacija posmrtnih ostataka žrtava otmice, te puno uvažavanje nevino stradalih i podizanje spomenika u znak sjećanja i opomene. Zahtijevaju i dodatnu pažnju državnih institucija prema porodicama stradalih.
Predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava advokat Velija Murić kazao je da su “bez svake sumnje svi oni stradali kao žrtve tada vođene politike, ratovanja, nacionalističke euforije i apsolutno nedužni”.
“Tek po tužbenim zahtjevima oštećenih porodica, ali samo simbolično, kroz primjenu zakona kao da su u pitanju prirodne smrti, oštećenima su dosuđene izvjesne naknade koje ni približno ne mogu predstavljati mjeru satisfakcije bola i gubitka najbližih”, kazao je Murić.
On se obratio nadležnima u bjelopoljskoj Opštini da u granicama svojih mogućnosti daju doprinos izradi projekta i podizanju spomen-obilježja žrtvama.
“Pored spomen-obilježja, za što je bez svake sumnje opravdan zahtjev, a javnost takav gest i očekuje, predlog je da se u Bijelom Polju jednoj od ulica, posebno onoj koja vodi od stare autobuske prema željezničkoj stanici ,a koja nosi ime Penezića Krcuna dodijeli novo ime i da se preimenuje u ulicu Štrbačkih žrtava.
Za uvažavanje ovog predloga i inicijative ima više opravdanih razloga, a bitna je činjenica da ta ulica povezuje dvije putničke stanice, te da se one protežu duž željezničke pruge Beograd–Bar. Postojeći naziv ulice sa distance ovog vremena i sa aspekta bjelopoljskog trajanja nema neko određeno vezivno značenje”, smatra Murić.
Novinar Mirsad Rastoder je “zbog pune istine i odgovornosti zbog stradalih i njihovih potomaka” rekao da se mora ponoviti da “zločin u Štrpcima i dalje posredno traje”.
“Produžavaju ga oni koji nijesu i ne čine dovoljno da se otkriju preostali izvršioci zločina, da se pronađu posmrtni ostaci žrtava i trajno obilježi njihova sudbina kao opomena.
Pozdravljajući napor i humanu misiju Komisije za nestale iz Srbije, koja je protekle sedmice saopštila da je identifikovala posmrtne ostatke Jusufa Rastodera i Rasima Ćorića, mi i danas moramo pozvati sve nadležne u Crnoj Gori i regionu da se temeljnije uključe u traganje za nestalima u ratovima od 1991. do 2001. godine kako bi se utvrđivanjem personalne odgovornosti, za sve počinioce zločina desilo istinsko suočavanje sa prošlošću”, poručio je Rastoder.
Navodeći da je za zločin u Štrpcima osuđen samo jedan od učesnika Rastoder je rekao da je krajnje vrijeme da se i ostali suoče sa licem pravde, ističući da saradnja između Srbije, BiH i Crne Gore “otvara mogućnost utvrđivanja pune istine i procesuiranje svih učesnika i saučesnika otmice i drugih zlodjela”.
Poslanik Ervin Spahić poručio je da se zločin može oprostiti, ali da se ne smije zaboraviti, kako se to više nikad nikome ne bi ponovilo.
“Ako mi kao društvo nijesmo spremni da se suočimo sa prošlošću i odgovornošću onih koji su u ime države činili zločin, rizikujemo da se jednoga dana mi ili neko od naših najmilijih nađemo u nekom drugom vozu u nekim drugim Štrpcima i da nas jednog dana ispraća muk i tišina i da mi osjetimo bol izazvan okretanjem glava putnika koje govore: 'A što se to mene tiče'”, poručio je Spahić.
On se zapitao šta je sa silnim političarima, književnicima, novinarima slugama jedne zločinačke politike, šta je sa božjim slugama koji su kreirali ambijent i pripremali teren za mnoge druge zločine, pa i taj u Štrpcima.
“Svi oni se moraju naći pred licem pravde i mora im se suditi po ovozemaljskim zakonima, jer za Božji sud nikad nije kasno”, zaključio je Spahić.
Napokon će sahraniti oca
Misin Rastoder sin Jusufa Rastodera, čiji su posmrtni ostaci nađeni prošle sedmice u jezeru Perućac, rekao je da je od nadležnih iz Srbije obaviješten da će za 15-tak dana moći da preuzme ostatke svoga oca.
“Nakon saznanja da su pronađeni njegovi ostaci osjećao sam se isto kao i onog dana kada sam čuo da je otet iz voza. Na neki način sam zadovoljan, što se poslije toliko vremena saznalo za njegovu sudbinu.
Zahvalan sam ljudima iz NVO koji su uložili velike napore u potrazi za nestalim licima i što ću napokon moći svoga oca da sahranim na način kako to vjera dozvoljava”, kazao je Rastoder.
Istraživanja prilika da se uključe i nadležni iz Crne Gore
Otmicu je, 27. februara 1993. godine, izvelo oko 20 pripadnika Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića iz Višegrada. Za taj zločin osuđen je Nebojša Ranisavljević na 15 godina zatvora zbog učešća u planiranju, otmici, mučenju, pljački i likvidaciji 19 putnika.
Žrtve zločina u Štrpcima su Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Senad Đečević, Ismet Babačić, Halil Zupčević, Adem Alomerović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Jusuf Rastoder, Zvjezdan Zuličić i Tomo Buzov. Prije dva dana identifikovani su Jusuf Rastoder iz Berana i Rasim Ćorić iz Prijepolja.
Istraživanja Komisije za nestale Srbije, koja je pronašla posmrtne ostatke dvije od 19 otetih i ubijenih osoba u Štrpcima, prilika je i za nadležne organe u Crnoj Gori da se organizovanije uključe u istragu, smatraju u Forumu Bošnjaka/Muslimana.
Forum je, povodom 18. godišnjice zločina u Štrpcima, ponovio da svi zločini, pa i taj, moraju biti rasvijetljeni.
"A počinioci i nalogodavci privedeni licu pravde. Porodice žrtava, pogotovu, imaju pravo i ako ništa drugo, a ono punu istinu o stradanju njihovih članova, kao i na dostojnu sahranu njihovih kostiju", kaže se u saopštenju Foruma.
Oni navode da tračak nade ulivaju najnoviji rezultati istraživanja Komisije za nestale Srbije, koja je pronašla posmrtne ostatke dvojice otetih. U Forumu se nadaju da će ta Komisija učiniti sve da pronađe i posmrtne ostatke i ostalih otetih putnika tom, i drugim prilikama, tokom posljednje jugoslovenske ratne drame.
Rastoder: Crna Gora da se suoči sa teretom istine o zločinima
"Crna Gora bi, na konkretniji način, morala da potvrdi svoju političku zrelost i spremnost da se suoči sa balastom što cjelovitije istine o svim zločinima i dešavanjma, makar iz najbliskije ratne prošlosti, vezanim za državu", smatra potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder.
Rastoder, koji je bio višegodišnji zastupnik porodica otetih i predvodnik u itraživanju istine o otmici i njenom sudskom procesuiranju, rekao je da, iako nedopustivo zakašnjelu, identifikaciju skeletnih ostataka Jusufa Rastodera, Rasima Ćorića, kao i raniju Halila Zupčevića, smatra veoma važnom za kompletiranje istine o tom zločinu.
On važnim smatra i hapšenje i osudu izvjesnog Nebojše Ranisavljevića, jednog od aktera zločina.
“Za poštovanje je, svakako, i angažman Komisije Vlade Srbije za nestale, nadasve sam gest njenog predsjednika, Veljka Odalovića da tim povodom posjeti i neposredno informiše porodice otetih o rezultatima identifikacije", kazao je Rastoder.
On se nada da će Komisija i drugi nadležni organi Srbije nastaviti i istrajati u traganju i identifikaciji ostataka i ostalih otetih putnika.
“Za nas u Crnoj Gori, pak, ovo je još jedna, kakva-takva, prilika za iskupljenje i, prije svega, organizovano uključivanje u potragu za otetim i uopšte nestalim građanima Crne Gore”, saopštio je Rastoder.
On je dodao da bi se za početak to, umjesto, u najblažem, "nepristojnog izgovaranja floskule da Crna Gora nije bila involvirana u svojevremena ratna dešavanja na prostorima bivše SFRJ", moralo učiniti bezuslovnom podrškom i organizovanijim pridruživanjem potragama komisija Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
“Očekivati je, takođe, da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, konačno, uspjeti da realizuje sopstvenu inicijativu, još od prije godinu pretočenu u odluku Skupštine Glavnog grada da se park na Pobrežju proglasi Spomen - parkom posvećenom civilnim žrtava iz posljednje jugoslovenske ratne drame, kako bi se porodice nestalih, makar na simboličan način, imale gdje okupiti i sjećati svojih stradalih članova", naveo je Rastoder.
Planiran i "Mimohod šutnje"
Opština Prijepolje organizovala je povodom godišnjice zločina u Štrpcima prijem porodica otetih i ubijenih putnika, a na spomen kompleksu "SStrpci", podignutom u tom gradu, organizovan je prigodni program.
U Domu kulture u Prijepolju biće odžana komemorativna akademija "Štrpci bez mezara" na kojoj će govoriti muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, prenosi Beta.
Kao gosti na akademiji najavljeni su predsjednik Državne komisije BiH za traženje nestalih Amor Mašović i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.
Nakon akademije povorka građana će krenuti u "Mimohod šutnje" i zaustaviće se ispred zgrade opštinske uprave i zgrade suda, kao simbola državne vlasti i izraziti protest zbog, kako organizatori ističu, nezadovoljene pravde u slučaju Štrpci.
Bonus video:
