Istraživači su dokazali da se mozak tokom sna mnogo bolje odupire zaboravljanju novih informacija, tako da njihova studija baca novo svijetlo na izrazito složen proces kojim ljudi pohranjuju i koriste namjerno stečene informacije i podatke, prenosi "Dojče vele".Ranija istraživanja pokazala su da se svježe informacije, privremeno pohranjene u dio mozga nazvan hipokampus, ne pamte odmah. Takođe je poznato da reaktivacija tih informacija odmah nakon učenja, ima ključnu ulogu u njihovom trajnom smještanju u neokorteks, moždani "hard disk". U budnom stanju, brzo prisjećanje naučenog obično je nesiguran proces. Kada bi se, na primjer, druga pjesma učila nedugo nakon prve, taj postupak bi vrlo vjerovatno otežao smještanje prve u dugotrajnu memoriju.Bjorn Raš sa univerziteta u Libeku i njegove kolege pretpostavljali su da se isto događa i u snu i sproveli su istraživanje da bi saznali da li su u pravu. Na testu su zamoljena 24 dobrovoljca da pokušaju da zapamte 15 parova karata sa slikama, da bi posle 40 minuta pola ispitanika pošlo na spavanje, a ostali su dobili novih 15 parova karata sa nešto drugačijim uzorkom slika. Poslije kratkog sna i prva grupa je dobila isti zadatak, poslije čega su članovi obje grupe morali da pokažu šta su zapamtili iz originalnog zadatka. Na iznenađenje naučnika, grupa koja je spavala ostvarila je znatno bolje rezultate, uparivši tačno 85 odsto karata, nasuprot 60 procenata grupe koja je bila budna."Reaktivacija sjećanja imala je potpuno drugačiji učinak u budnom i u stanju sna", rekla je dr Suzan Dikelman dodajući da se na osnovu CT snimaka može naslutiti da je razlog za taj iznenađujući rezultat to što je već u prvim minutima sna počeo prenos podataka iz hipokampusa u neokorteks.
Bonus video:
