Crnogorska umjetnica Ivana Radovanović predstavila se beogradskoj umjetničkoj publici izložbom “Tiha naklonost prolaznosti”, koja je otvorena u subotu u Galeriji 73. Izloženi radovi su dio novog ciklusa skulptura, ušivani i punjeni vunom, jutom i ribarskom mrežom.
"Novi ciklus skulptura je začet u 2017. godini i još uvijek se razvija. Forme su asocijativne, figuralnog karaktera, amorfne i monumentalnog formata, slobodne, ali i učaurene. Zahtijevaju vremensko trajanje u sazrijevanju ideje. Građene skulpture nastavljaju svoj put ograničenog vremenskog trajanja, imaju intenciju da produže iluziju postojanja i dugovječnosti. Materijali koje koristim najčešće su izgubili svoju prvobitnu funkciju. Naravno, i prostor u kojem su rađene i u kojem će biti izlagane nosi svoju specifičnost koja se mora ispoštovati i koja je uvijek izazov. Materijali i prostor sudjeluju u građenju budućeg djela. Oni su nosioci forme", kaže Radovanović za "Vijesti" o večerašnjoj izložbi, ističući da "nema za cilj da rad svrsta u neki kalup niti ga vidi kao takvog, već će vrijeme definisati razvoj".
Tekst za katalog je napisala istoričarka umjetnosti i kustoskinja Ana Ivanović. Ivanović je istakla da je za umjetnicu vidno bitan proces stvaranja, geneza rada i forma koja se sama otkriva i to koristeći odbačeni materijal, koji јe izgubio primarnu namjenu, pa tako “gradi nove asociјativne strukture oslobođena straha od njihove propadljivosti”.
"Počinje intuitivno, bez pripremnih skica, direktno ulazi u materijal, usklađujući se s njegovim karakterom i svoјstvima. Ona šije i puni, prazni i dodaјe, sučeljavaјući mekotu i toplinu vune i grubu teksturu јute. Tragovi koje ostavlja na njima su arhaični zapisi. Nataložene sloјeve iskustva, sjećanja, emocija, Ivana јe proјektovala u amorfne oblike, monumentalne, slobodne, ali i učaurene, koji izgledaјu kao da dišu, mirno i tiho, zadržavajući ili dijeleći svoju priču. Zašiva ih i oslobađa, dok neke potpuno zatvara možda nespremna da se uhvati u koštac s njima", zapisala je, između ostalog Ivanović.
Na pitanje "Vijesti" kako vidi kulturu i umjetnost u Crnoj Gori, Radovanović ističe da je potrebno mnogo ulaganja kako bi se izašlo iz “vrtloga neznanja i malograđanskog duha”.
"Smatram da je potrebno mnogo ulaganja na ličnom i kolektivnom planu kako bi se izašlo iz vrtloga neznanja i malograđanskog duha, ako kao takav uopšte i postoji. Kultura je svakako vezana za političko-ekonomsku logiku stvari, tako da je ona potisnuta na margine kao nešto što je nevažno ili je treba svesti pod ekonomsku logiku. Na taj način briše se trag, potire korijen, a s njim i identitet", kaže umjetnica.
Ona je dodala da umjetnost nema granice i da je potrebno protresti cijeli sistem, izbjeći polemike i posvetiti se sopstvenom razvoju. Kaže da se u umjetnost ne može ući slučajno, ali ako se to desi, onda se slučajno i napušta.
"U umjetnosti se čovjek bavi etikom koja će ga dovesti do estetike. Njen zadatak je da otvori mnoga pitanja i nađe vezu sa nama samima. Bez tih pitanja, mi smo kao društvo došli do toga da neprestano zahtijevamo nešto od drugoga, polažemo pravo na nekoga i otuda ova situacija u kojoj se nalazimo. Ono što mene interesuje jeste čovjek koji sve svoje težnje usmjerava prema samom sebi i pred sobom ima očekivanja. Riječ je o jednoj snazi, možda više i potrebi da pomjerate granice, kako svoje lične, tako i kolektivne. Tu nema logičnosti i utjehe za „sportiste“. To žariste postoji ili ne postoji u čovjeku. U osnovi je ljubav, sve ostalo je aerobik", zaključila je Radovanović.
Prva crnogorska umjetnica koja je dobila stipendiju američke vlade: Odgovornost i podsticaj za Radovanovićevu
Ivana Radovanović je nedavno podijelila vijest da je postala prva umjetnica iz Crne Gore koja je dobila Fulbrajtovu stipendiju za postdoktorsko istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Fulbrajt stipendija je stipendija vlade SAD-a u oblasti obrazovanja koja je ustanovljena 1946. godine. Ambasada SAD-a u Podgorici je u maju 2017. otvorila konkurs za dodjelu stipendija u okviru Fulbrajtovog postdoktorskog programa.
"Jako sam srećna povodom dobijanja ove stipendije koja je jak podsticaj za moj dalji rad. Usavršavanjem u SAD-u ću značajno proširiti krug svojih kolegijalnih veza, pa i na taj način, nakon razmjene ideja i prepoznatljivih umjetničkih vizija, doprinijeti širenju zajedničkih umjetničkih uticaja i impresija u ovom dijelu Evrope. Svako priznanje je samo po sebi vrsta obaveze i odgovornosti, a ujedno i dobar podsticaj da je jedno društvo prepoznalo stvaralaštvo, energiju i više ideale jer upravo oni imaju vitalan značaj za razvoj", kaže umjetnica o stipendiji.
Ona je dodala da vjeruje da će kao Fulbrajt stipendista “znati na najbolji način da iskoristi vrijeme i resurse kulturnih institucija u Americi i implementira to znanje po povrtaku u Crnu Goru”.
Radovanovićeva je rođena 1983. godine u Podgorici. Diplomirala je 2006. godine u klasi prof. Pavla Pejovića. Magistrirala je 2009. kod istog mentora, a doktorirala je 2016. godine na FLU-Beograd pod mentorstvom prof. Dušana Petrovića.
Bonus video:
