Autora knjige „Priručnik samoće II“ Rodoljuba Ćorića granični policajac BiH pitao je zašto piše knjige kada ih niko ne čita. Vjerovatno, da je imao priliku da pročita pomenutu knjigu, takvo pitanje ne bi ni postavljao.
„‘Priručnik samoće’ je konteplativni, gotovo filozofski roman, ako je uopšte roman. Knjiga naglašene autorove samosvijesti, i prenaglašene distance u odnosu na uobičajene pripovijedne postupke”, kazao je književnik i izdavač Radomir Uljarević, prilikom promocije Ćorićevog “Priručnika” u Gradskoj kući u Nikšiću.
Ujarević je kazao da autor i naslovom knjige poziva na samoću, ćutanje, i u toj potrazi Ćorićev “lirski govor je nezaustavljiv, kao kakvo vježbanje za buduće prozne knjige”.
“Autor je okrenut sebi, u sebe, zgrožen spoznajom društvenosti, traži za sebe put na kom će sve povrede zacijeliti, i kao što to čini svaki samotnjak-sve će oprostiti. Ovaj podvig zaslužuje divljenje, kao uostalom svaki vid samotnjaštva”, kazao je Uljarević.
Glavna poruka “Priručnika”, kako i piše na početku knjige, je traganje za čovjekom.
“Upoznah ljude – tragam za čovjekom”, zapisao je Ćorić, direktor mojkovačkog Centra za kulturu, koji je do sada objavio tri knjige poezije i “Priručnik samoće” koja je u 2016. doživjela veliki uspjeh.
“U ovoj svojevrsnoj psihodrami sve je prećutano. Čitalac je dobio riječ, to jest uputstvo za čitanje nerečenog”, zaključuje Uljarević.
Narodna biblioteka “Njegoš” je odlučila da promoviše dvije knjige zajedno, pa je promovisana i zbirka priča “Voz” Mirka Rakočevića.
Rakočevićeve priče, prema riječima Uljarevića, a “priče su živa bića”, podsjećaju na neke dnevničke zapise u kojima se ukrštaju prošlo i sadašnje vrijeme.
“Svaka priča o prošlom vremenu, priča je o vremenu sadašnjem. Čitava knjiga je jedna velika alegorija. Način na koji Rakočević priča, ili prepričava i povezuje skrivena značenja sa aktuelnim pričama i događajima, stavlja ga u red majstora ove discipline”, poručio je Uljarević.
Dr Olga Vojičić-Komatina kazala je da je bazičnost Rakočevićevih priča anegdotska.
“Ove priče su priče o nama, o Crnoj Gori i Crnogorcima, te daju interesantan uvid u našu kulturogenost. Ovo su kroki priče sa izrazitim elementima poetizacije i umekšavanja rečenog”, kazala je Vojičić-Komatina.
Bonus video:
