U Nikšiću je premijerno promovisan zbornik "Internacija stanovništva Crne Gore 1916-1918. godine" koji govori o stradanju crnogorskog naroda u Velikom ratu, a koji je priredio istoričar mr Vukota Vukotić.
"Ovaj izuzetno vrijedni zbornik je trajno sačuvao do danas uglavnom nepoznata dokumenta i učinio ih dostupnim naučnoj i laičkoj javnosti. Nastao je u okviru aktivnosti Državnog arhiva na obilježavanju stote godišnjice Prvog svjetskog rata“, kazao je v. d. direktora Dražvnog arhiva, Saša Tomanović.
Prema njegovim riječima, Zbornik ima za cilj da doprinese izučavanju učešća Crne Gore u Velikom ratu na "način što će proširiti dokumentarnu osnovu za dalji istraživački rad o toj temi“.
Za osnovu Zbornika odabran je arhivski materijal sadržan u fondu "Crnogorski Crveni krst 1916 - 1919“ koji obuhvata rad pomenute organizacije u iseljeništvu.
Dr Boban Batrićević je istakao da Vukotić nastoji da dođe do imena ljudi koji su stradali u Velikom ratu, ali ne onih koji su poginuli u borbama, već "osoba koje su nasilno odvedene iz svoje domovine i rasute po tamnicama austrougarskog okupatora“.
"Spiskovi su sortirani prema izvještajima i heurističkoj bazi koja je ostala iza djelovanja crnogorskog Crvenog krsta u Neiju, u Francuskoj, a koji je bio jedna od najznačajnijih naših institucija humanosti u toku Prvog svjetskog rata“, kazao je Batrićević.
Prema njegovim riječima Vukotić na osnovu arhivskih dokumenata rekonstruiše život zarobljenika i život u Crnoj Gori pod okupacijom.
"Stilom koji odudara od klasične istoriografije Vukotić nastoji upoznati čitaoce sa djelovanjem crnogorskih humanitaraca i akcijama koje su crnogorske institucije i pojedinci činili kako bi se pomoglo ugroženima“, kazao je Batrićević.
Vukotić je, prema riječima Batrićevića, rijedak primjer marljivog arhiviste i obrazovanog istoričara.
"U svim njegovim objavljenim radovima primjetna je želja ka maštovitijem prilazu rekonstrukcije prošlosti, bilo da se radi o pokušajima osvjetljavanja nekih veoma zanimljivih tema, poput 'proricanja sudbine na mač', što je bilo popularno u Crnoj Gori, bilo da se bavi nekim drugim antropološkim temama“, istakao je Batrićević.
Srđan Pejović, pomoćnik direktora Državnog arhiva, kazao je da Zbornik donosi "puno toga novog" i da je Vukotić uspio da ga iznenadi novim provjerljivim istorijskim činjenicama.
"Ovo nije omaž. Ovo je ustvari popis koji zaslužuje da sva ta patnja ima svoje ime i prezime. Obično velike istorije male ljude izbacaju. Svako ime do kojeg možemo doći zaslužuje da bude zabilježeno jer su dio tog stradanja, te patnje, i ne treba da budu anonimni. Ne možemo sebi da dozvolimo da gubimo pamćenje na nešto značajno što se dogodilo“, kazao je Pejović.
Priređivač Zbornika je istakao da je svjestan da prvi dio u kome se nalazi spisak interniranih Crnogoraca, a njih je u knjizi 8.451, predstavlja okosnicu zbornika i ono što čitaoce najviše interesuje.
"Kao arhivista moram istaknuti značaj takvih spiskova koji su jedna vrsta standardne klase podataka, koja najviše interesuje naučnu i svaku drugu javnost. Isto tako mislim da smo uspjeli da odradimo jedan značajan posao na promociju imena, da te ljude izvučemo iz istorijske anonimnosti i da ih učinimo dostupnim svim zainteresovanim čitaocima“, kazao je Vukotić.
Istakao je da nikako ne smiju ostati zaboravljeni napori čitave crnogorske dijaspore koja se organizovala da pomogne kako interniranom stanovništvu, tako i onome koje je ostalo u Crnoj Gori.
"Kažu da ko ne nauči iz tuđeg iskustva, duplo plaća sopstveno. Zbornik Vukote Vukotića pun je takvih upozorenja, zato ga pročitajte iako ne namjeravate da se bavite istorijom. Mnogo ćete saznati i neće vam biti dosadno“, poručio je direktor Državnog arhiva.
Medijator večeri, koju su u sklopu februarskog repertoara "Nikšićke kulturne scene 2018“ organizovali Državni arhiv Crne Gore - Arhivski odsjek Nikšić i Narodna biblioteka „Njegoš “, bila je Kristina Radović.
Bonus video:
