Malaksalost, zamor, glavobolja i nesvjestica samo su neki od simptoma naglog pada krvnog pritiska, koji se najčešće događa tokom ljetnjeg perioda, za vrijeme velikih vrućina. Dok je kod mladih, zdravih osoba niži pritisak sinonim za zdravlje, kod hroničnih bolesnika pritisak ispod 120/70 mmHg može da dovede do vitalne ugroženosti.
Po visokim temperaturama, na nagli pad krvnog pritiska najčešće se žale osobe koje boluju od hipertenzije, koje svoju redovnu terapiju nijesu prilagodile toplijem vremenu.
Tokom ljeta tijelo se pojačano znoji i krvni sudovi se šire. Kada tome dodamo eliminaciju vode i soli iz organizma i terapiju za snižavanje krvnog pritisaka, jasno je zbog čega nastaje problem.
Pacijenti koji koriste antikoagulantne lijekove imaju povećani rizik od pada pritiska, zbog čega je neophodno da redovno regulišu dozu lijekova. Kod osoba koje imaju proširene vene, zbog loše venske cirkulacije i smanjenog protoka krvi takođe dolazi do ovog problema.
Mnoge druge hronične bolesti, poput dijabetesa i oboljenja štitne žlijezde, takođe mogu da utiču na česte oscilacije krvnog pritiska. Neurolabilnim osobama i pacijentima koji su pretrpjeli stres češće se dešava nagli pad pritiska.
Malaksalost i zamor su simptomi na koje treba reagovati, i pacijentu treba da bude pružena adekvatna prva pomoć.
Najpre mora da legne i podigne noge pod uglom od 20 do 30 stepeni. Potrebno je da popije vodu u kojoj su rastvoreni šećer i so, što je najbrži način da se pritisak reguliše.
Ukoliko se poslije ukazivanja prve pomoći stanje ne poboljša i pacijent i dalje osjeća nesvjesticu i vrtoglavicu, makar i u blažoj mjeri, to je znak da je stanje ozbiljnije i da je neophodna hitna medicinska pomoć. Pad pritiska posebno je opasan za starije osobe, jer može da uzrokuje smanjenu funkciju vitalnih organa, poput bubrega, mozga i srca, što dalje dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Gubitak svijesti, “preskakanje” srca, odnosno poremećaji srčanog ritma, neki su od znakova da je pad pritiska prouzrokovan nekim dubljim zdravstevenim problemom. To se naročito odnosi na osobe koje nikada ranije nijesu imale taj problem.
Nizak krvni pritisak se definiše kao vrijednost krvnog pritiska koja je niža od normalno očekivane za pojedinu osobu u određenim uslovima i relativan je pojam. Vrijednosti krvnog pritiska razlikuju se zavisno od aktivnosti, godina starosti, lijekova i zdravstvenog stanja. Veliko je pitanje koliko nizak treba biti krvni pritisak kako bi se dugotrajno stanje niskog krvnog pritiska označilo kao bolest - hronična hipotenzija sa simptomima i/ili smanjenjem kvaliteta života.
Hipotenzija se definiše krvnim pritiskom manjim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta u ambulantnim uslovima uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglice, nesvjestice, anksioznost ili depresija, osjećaj jakog lupanja srca, znojenje) i odsutnost drugih bolesti.
Osim trajno prisutnog niskog krvnog pritiska (hronična primarna, idiopatska) kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i lijekovima, i akutna stanja sa naglim padom krvnog pritiska od kojih su ortostatska (posturalna) i postprandijalna hipotenzija najučestalije.
Trajno nizak krvni pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snabdijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje.
U tom slučaju može nastati vrtoglavica, omaglice, slabost tijela, poremećaj vida pa i kratka nesvjest (sinkopa).
Primarna hipotenzija - trajno nizak krvni pritisak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan uticaj geografskog područja, ishrane (naročito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni pritisak.
Sekundarna hipotenzija - stanja koja mogu uzrokovati nizak pritisak su: krvarenje, infekcije, dehidratacija, različite bolesti srca - infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produženo odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani “udar”, šok, pad pritiska nakon obavljanja male i/ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekotine, uznapredovali dijabetes, oštećenja kičmene moždine. Lijekovi koji mogu uzrokovati hipotenziju: antihipertenzivi, diuretici, antagonisti kalcijuma, beta blokatori, antidepresivi, analgetici iz grupe narkotika, alkohol.
Ortostatska (posturalna) hipotenzija je nagli pad pritiska nakon zauzimanja stojećeg položaja. Ako je uzrokovana bolestima, stanjima i lijekovima naziva se sekundarna ortostatska hipotenzija. Idiopatska ortostatska hipotenzija postoji kad se ne može utvrditi bolest ili lijek koji bi je uzrokovao; često je pokazatelj poremećaja funkcije određenih djelova nervnog sistema.Gubitak tečnosti
Kod osoba koje zbog zdravstvenih problema imaju problem sa dijarejom i povraćanjem, često se dešava da posljedično dođe i do pada pritiska.
Zbog toga što se iz tijela često izbacuju minerali i tečnost, pritisak može da padne ispod prosječnih vrijednosti. U težim slučajevima, u ovim situacijama potrebno je primijeniti infuziju kako bi se pacijentu pomoglo.
Bonus video:
