Orasi stižu iz Irana, a svježe voće iz Pakistana, iako i jedno i drugo rastu u Avganistanu. Godine naduvanih budžeta za stranu humanitarnu pomoć doveli su do visokih plata i uništili lokalne industrije.
Jedina stvar koju zemlja ne uvozi je opijum.
I knjige.
U vrijeme kada se izdavači u velikim zemljema muče, izdavači u Avganistanu cvjetaju i pored niske stope pismenosti. Svega dvoje od pet odraslih Avganistanaca zna da čita. Ali oni koji znaju čine to izvanredno redovno - uprkos i zbog ciklonskog nasilja.
"Mislim da u bilo kom okruženju, a možda naročito na mjestima zahvaćenim ratom, čitanje knjiga stavlja svakodnevni život na pauzu i izoluje čitaoca od okruženja dok je zabijen u knjigu”, kaže Jamšid Hašimi, koosnivač Avganistanskog književnog kluba.
"Ovo važi svuda ali na mjestima kao što je Avganistan, čitanje može da znači i emotivni opstanak”.
Izdavači zarađuju i bez pomoći ili savjeta stranaca.
"Ovo je avganistanski proces”, kaže Safilua Nasiri, jedan od četvorice braće koji vodi Aksos, izdavača koji takođe ima i knjižare u glavnom gradu, Kabulu. Sa preko pet miliona stanovnika, Kabul sada ima 22 izdavača - od kojih mnogi imaju svoje štamparije ili koriste lokalne. Brojni drugi izdavači postoje u 34 avganistanske provincije.
Protekle godine, mnogi izdavači otvorili su distributicne centre i svoje knjižare ili sarađuju sa nezavisnim knjižarima. Kabul ima 60 registrovanih knjižara, pokazuju zvanični podaci.
Tokom talibanske vlasti od 1996. do 2001, preživjela su samo dva izdavača: državni i privatna kompanija Azem. Do kraja 2001. jedina nezavisna knjižara nalazila se u hotelu “Interkontinental”, gdje je u januaru došlo do smrtonosnog napada.
U godinama poslije američke invazije, jeftine piratske knjize iz Pakistana su dominirale tržištem. Nova vlada Avganistana bila je suočena sa ogromnim zadatkom izgradnje obrazovnog sistema koji su uništile decenije građanskih ratova, a potom i talibanski režim koji je zatvarao škole i uništavao knjige na stranim jezicima. Odštampani su milioni novih udženika, prvobitno u Pakistanu, ali kako su odnosi sa Pakistanom zahladnjeli, vlada se okrenula avganistanskim izdavačima.
Zbog toga što je bilo potrebno za kratko vrijeme odštampati milione udžebnika Azem i druge kompanije su investirale u sopstvene štamparije koje su bile neiskorišćene kada su završili sa štampanjem udžbenika. Onda su izdavači počeli da prevode zapadnjačke knjige sa engleskog na dari i paštu, dva glavna jezika zemlje.
"Postojala je takva znatiželja i želja da se sazna nešto o svijetu i kako svijet vidi Avganistan”, kaže Davud Moradian, generalni direktor avganistanskog Instituta za strateške studije, istraživačke organizacije čiji je drevni kampus, Tvrđava devet kula, okuplljalište ljubitelja knjiga.
"Industrija knjiga je rastući fenomen u pokušaju da se zadovolji ta žeđ”.
Knjige poput “Ghost Wars: The Secret History of the C.I.A., Afghanistan and Bin Laden From the Soviet Invasion to September 10, 2001,” (Ratovi duhova: Tajna istorija CIA, Avganistana i Bin Ladena od sovjetske invazije do 10. septemra 2011) Stiva Kola i “The Envoy: From Kabul to the White House, My Journey Through a Turbulent World” (Izaslanik: Od Kabula do Bijele kuće, moje putovanje turbulentnim svijetom) Zallmaja Halilzada su bestseleri.
"Izaslanik” su memori iz 2016. Halilzada, avganistanskog Amerikanca koji je bio ambasador Sjedinjenih Država u Avganistanu i iraku.
Plan Azema za 2017/18. je da dnevno štampaju tri nova naslova, odnosno 1100 godišnje. Aksos je pokrenuo avganistansku vrstu Amazona i prodaje knjige preko svoje Fejsbuk strane i isporučuje ih istog dana za oko 50 centi po knjizi u Kabulu.
Obrazovani mladi Avganistanci najčešće imaju instaliran Fejsbuk na svojim pametnim telefonima. Piraterija ostaje endemska, iako su zvaničnici počeli da sprovode zakone o autorskim pravima, kaže Saed Fazel Hosain Sančaraki koji je zadužen za izdavaštvo u Ministarstvu informisanja i kulture.
Jedna fotokopirnica je nedavno zatvorena jer su prodavali piratske kopije knjiga. Najnovija izdavačka senzacija u Kabulu je postala i najveći piratski skandal: “Afghan Politics: The Inside Story” dvotomna knjiga Rangina Dadfara Spante, savjetnika za nacionalnu bezbjednost bivšeg predsjednika Hamida Karzaija.
Atem je prvih nedjelja od objavljivanja prodao hiljade primjeraka knjige. Poslije mjesec dana, elektronska verzija knjige počela je da kruži po društvenim nalozima Avganistanaca.
Bijesan, Atem je zatvorio vrata u znak protesta, okačio crne zavjese na izloge i isključio štamparske mašine, zahtijevajući od vlasti da pronađu odgovorne. Još uvijek čekaju.
Bonus video:
