„Bio je to dan kada su nikšićke mlađane poete, srednjoškolci, đaci Gimnazije, Pedagoške akademije i Tehničke škole ‘Tvrtko Bijelić’, ‘ujedinile’ svoj talenat u zajednicu sa imenom uglednog profesora i književnika Vladimira Mijuškovića“, počinje priču o Književnoj zajednici “Vladimir Mijušković” jedan od njenih osnivača i dugogodišnji predsjednik, pjesnik Dušan Govedarica.
Dan o kome Govedarica govori je 26. februar 1968. godine kada su “mlađane poete” osnovale Klub mladih pisaca „Vladimir Mijušković“, a prvi predsjednik bio je Janko Brajković. Kada je mladost stasala i počela da se „ozbiljno“ bavi pisanjem iz naziva su makli ono mladih, da bi nakon dvije decenije uspješnog rada prerasli u Književnu zajednicu.
Književnost je, šezdesetih godina prošlog vijeka, kako je to volio da kaže Govedarica, bila njihova vrsta prestiža, stil života i udvaranja.
„Njeno veličanstvo knjiga bila je naša religija, mada nijesmo bili baš predobri đaci. Iza naših stihova krilo se nešto drugo, neki tihi bunt i bojkot, početna boemija i simpatićna patetika“, zapisao je svojevremeno Govedarica.
Danas, kada se članovi najstarije asocijacije pisaca u Crnoj Gori spremaju da proslave pola vijeka postojanja, Govedarica sa ponosom, a ne bez razloga, nabraja šta je sve grupa literarnih entuzijasta postigla.
„Bili smo suorganizatori prvih Nikšićkih književnih susreta, koji su organizovani 1969. godine, svega godinu nakon našeg osnivanja. Zajednica je ustanovila prestižne nagrade ‘Zaloga’ i ‘Vito Nikolić’, a za mlade pjesnike ‘Spasoje Pajo Blagojević’ i ‘Radule Damjanović’. Organizovali smo programe ‘S pjesnikom u ponoć’ i ‘Autor(R) na korzu’, kao i tri ljetnja sajma knjiga na Trgu slobode”, nabraja Govedarica. Slogan manifestacije “Auto(R) na korzu” inspirisan je naslovom poznate knjige pjesnika Tina Ujevića “Auto na korzu”, koja je početkom tridesetih godina prošloga vijeka objavljena upravo u Nikšiću. Nagrada “Zaloga” ustanovljena je 1986. i nazvana po istoimenom romanu Vladimira Mijuškovića, a dodjeljuje se za umjetničko viđenje zavičaja. Prvi lauret bio je Vito Nikolić, idol i nešto stariji drug nikšićkih poeta koji su osnovali pomenutu Zajednicu i koji nije samo drugovao sa njima, već je išao na roditeljske sastanke, intervenisao kod profesora, vodio računa o njima. Do sada je „Zalogu“ dobilo 39 stvaralaca. Deset godina kasnije Zadruga je ustanovila i nagradu „Vito Nikolić“ koja se dodjeljuje za liriku, i to isključivo crnogorskim autorima. Do sada je ovo priznanje dobilo njih deset - Dragomir Brajković, Dušan Govedarica, Spasoje Bajović, Đoko Mijanović, Vukman Otašević, Miodrag Tripković, Zoran Kostić, Milo Kralj, Mladen Lompar i Pavle Goranović.
Prva knjiga koju je Klub mladih pisaca objavio je „Kaktusi“ u kojoj su sabrana literarna ostvaranja članova. Od tada do danas broj knjiga koje je Zajednica objavila prešao je 600, a književnu publiku su povodom dvadesetogodišnjice rada „častili“ romanom Vladimira Mijuškovića „Zaloga“, koji je prvi put objavljen 1958. godine. U knjizi se, pored pomenutog romana, našlo i nekoliko pripovjetki.
„Članovi Zajednice dobili su brojna priznanja i nagrade kako i zemlji i regionu, tako i u inostranstvu, a prevođeni su na mnoge jezike. Nagrade koje je Zajednica ustanovila, manifestacije koje smo organizovali dovele su do toga da je Nikšić nezvanično 'zaradio' naziv 'Grad pisca'”, kazao je Govedarica.
Uspostavili su saradnju sa svim sličnim ustanovama u bivšoj Jugoslaviji, kao i sa Italijanima, Rumunima, Rusima, Bugarima i Japancima.
„Zahvaljujući razumijevanju Opštine Nikšić obnovljeni su književni susreti, tribina 'Rade Tomov', potvrđena validnost nagrada, vraćene kompetencije Narodnoj biblioteci 'Njegoš', uspostavljena prava saradnja sa KZ 'Mirko Banjević' i 'Poentom poetikom', što je ohrabrilo i pisce i mnogoljudnu nikšićku čitalačku publiku“, kazao je predsjednik Zajednice koja ima oko 40 članova.
Uz odavno afirmisane stvaraoce, poput Dobrila Pavića, Dušana Govedaricu, Spasoja Bajovića, Gordanu Sarić, Draga Mijovića, na velika vrata, kako je kazao Govedarica, stižu i Jovan Drašković, Marijana Blečić, Miroslav Zečević, Snežana Pejović, Goran Popović, Suzana Stanišić, Sava Radulović, Olga Bogdanović.
“Svi oni su zaloga odbrane knjige, mada se knjiga sama brani. Strpljivost i pošten odnos prema stvaralaštvu čine ih pravim entuzijastama. Ljubav prema poeziji ne može se naplaćivati niti kupovati”, zaključio je Govedarica.
U sklopu Zajednice djeluje i umjetnička radionica „Realija“.
Bonus video:
