“Budvanski pejzaž spada u red onih nezaboravnih slika koje svaki posjetilac ponese sa sobom: dramatični obronci Lovćena koji se spuštaju u more, ispresijecani malim pitomim uvalama u kojima su se smjestila ribarska sela, mala naselja i grad Budva. Sve u ovom prostoru odiše iskonskom ljepotom. Međutim, ove slike polako se smjenjuju nekim novim, mnogo manje lijepim i poetičnim. To su slike koje su odraz bestijalne trke za novcem, koja pred sobom ruši sve što ne može da razumije, poštuje i pokori. Pozivam vas da još jednom prođemo kroz predjele koje su naše kolege izdvojile kao najljepše među najljepšima. Ovdje treba malo stati i zapitati se, u čemu mi danas uživamo i šta ostavljamo svojim potomcima?”, kazala je arhitektica-konzervatorka Katarina Nikolić-Krasan, otvarajući u subotu u Tivtu izložbu pod nazivom „Kulturni pejzaž budvanskog priobalja“.
Ovom dokumentarnom izložbom postavljenom u galeriji srednjovjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković”, zvanično je sa radom počela novoosnovana OJU “Muzej i galerija” Tivat, nastala izdvajanjem iz ovdašnjeg Centra za kulturu. Autori izložbe, koja je rađena u produkciji JU Muzeji i galerije Budve i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, su arhitekta Slobodan - Bobo Mitrović iz Budve i arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin iz Petrovca. Postavku čine reprodukcije dokumentarnih savremenih i starih fotografija, pisane, tehničke i crtane građe, vlasništvo uglavnom privatnih lica, institucija i organizacija. Na panoima su prikazani lokaliteti šireg budvanskog kulturnog pejzaža. Jedan od autora izložbe, Dušan Medin, izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice da je izložba organizovana početkom 2018. godine koju je Evropski parlament proglasio „Evropskom godinom kulturne baštine“.
“Dobro znamo da su refleksije evropske kulture, od cijele naše zemlje, obasjavale ponajviše Boku Kotorsku, dok su treptaji njenog odsjaja stizali i do Budve i Paštrovića istorijski, tradicionalno, i po osjećanju, najjužnijeg dijela Boke. Iako smo prvobitno željeli da prikažemo nekadašnje i savremeno stanje ovih lokaliteta (nažalost danas prilično devastirano), kako bismo ukazali na značaj i važnost očuvanja kulturnog pejzaža ali i na njegove transformacije kroz vrijeme, nekako sasvim spontano i nesvjesno, ispostavilo se da smo zapravo za prezentaciju odredili samo one najljepše motive, bez i jednog primjera devastacije prostora”, kazao je Medin istakavši da će izložbu smatrati uspjelom ukoliko ona “dodatno podstakne širu javnost na promišljanje i dijalog ne samo o budvanskom prostoru, već i o vašem kraju: o Solilima koja treba što prije zaštititi, o Luštici, o Svetom Marku, Miholjskoj prevlaci (ili Ostrvu cvijeća), Vrmcu, Verigama i Turskom rtu, Kostanjici, odvaljenom kontraforu u Kotoru…”
“Uspjeli smo ako ova izložba potakne razmišljanja i dijalog o zaštićenoj prirodnoj i kulturno-istorijskoj cjelini pod UNESCO-om, i uopšte Boki Kotorskoj, ali i drugim vama bliskim i važnim ambijentima i vanrednim primjerima kulturnog pejzaža koje ovaj zaliv, vjerovatno najljepši na svijetu, i pored svega, još uvijek ima, ali mora da čuva, zajedno sa svima nama”, zaključio je Medin.
Bonus video:
