Pamuk u BP: Reljef sličan kao u Istanbulu, a on snažno formira nacionalni identitet

"Ja sam vizuelni pisac koji obraća pažnju na boje i voli da vizuelizuje detalje. Mnogo vodim računa o simbolizmu boja", kazao je Pamuk
153 pregleda 0 komentar(a)
Orhan Pamuk, Bijelo Polje, Foto: Jadranka Ćetković
Orhan Pamuk, Bijelo Polje, Foto: Jadranka Ćetković
Ažurirano: 15.12.2017. 19:25h

Putujući prema Bijelom Polju uočio sam da je reljef sličan kao u Istanbulu, a on snažno formira nacionalni identitet i nije moguće ne biti ponosan na to, kazao je turski nobelovac Orhan Pamuk, gostujući večeras u Bijelom Polju.

U bjelopoljskoj velikoj sali Centra za kulturu, koja je bila tijesna da primi sve ljubitelje i poštovaoce književnog velikana, eksluzivno je predstavljeno novo izdanje romana "Novi život", koji su u saizdavaštvu objavili "Nova knjiga" i JU "Ratkovićeve večeri poezije".

"Još kao dječak sam u srednjoj školi saznao za Crnu Goru i ja sam sada baš na vrhu te "crne planine" i mnogo sam srećan zbog toga, jer mi je to ostalo iz mog školovanja. Znali smo za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Želim da dođem ponovo ovdje", kazao je Pamuk.

Razlog zbog kojega je u Crnoj Gori je, kako je kazao, i objavljivanje romana "Crvenokosa".

"Nakon što sam u septembru u Engleskoj izdao knjigu otišao sam u London i vidio sam tako mnogo crvenokosih žena. Ubrzo sam počeo sam da zapažam crvenokose žene širom svijeta i na kraju knjige ženski protagonista dijeli na to da sam ja tu priču čuo od turske verzije crvene žene, a u Engleskoj i Irskoj su crvenokose prirodne. A od Šekspira do Sidnija crvenokose žene označavaju žene koje je teško kontrolisati, .. .ljutu,neobičnu ženu sa jakim karakterom i koje se muškarci plaše. Isto tako je i u Turskoj sa jednom izmjenom - u mom dijelu svijeta nije prirodno imati crvenu kosu, i većina žena se farba u crveno. Takođe u mom dijelu svijeta važi mišljenje da se sa crvenokosom možete malo lakše zabavljati nego sa ostalim ženama i onda mi nije jasno zašto farbaju kosu u crveno. Zato što žele da izazovu muškarčevu percepciju da je njihova kosa crvena zato što je to njen izbor", pričao je Pamuk.

Objašnjavajući nazive knjige koji su često vezani za boje, on je kazao da je od 7. do 20. godine želio da bude slikar.

"Ja sam vizuelni pisac koji obraća pažnju na boje i voli da vizuelizuje detalje. Mnogo vodim računa o simbolizmu boja", kazao je Pamuk.

Bjelopoljci su imali priliku da od Pamuka čuju kako je nastao i čime je inspirisan roman "Crvenokosa" , kako je uspio da napiše priču o kopačima bunara, koji nerijetko u Tursku stižu iz Crne Gore, o snijegu, iako je on rijetkost u Istanbulu, odakle uglavnom potiču njegovi likovi.

On je kazao da jeste postmodernista, iako je danas u Turskoj, jednako kao u SAD i drugdje sramota reći da ste postmoderni pisac.

"Zapravo, ja sam lijevo orijentisani postmodernista", zaključio je Pamuk.

Nakon gostovanja Pamuk je potpisao veliki broj kupljenih knjiga koje su prosto "planule".

Jedan od brojnih Bjelopoljaca koji su stprljivo čekali u redu na potpis, Vukoman Đukić kazao je piscu da je stiskom njegove ruke shvatio da je njegova duša meka poput značenja njegovog prezimena.

Prije gostovanja u Centru za kulturu književnog velikana je danas u kući Rista Ratkovića primio predsjednik Opštine Bijelo Polje, Aleksandar Žurić sa saradnicima.

U Parku pjesnika su Pamuk, Žurić i direktor Centra za kulturu Abaz Dizdarević otkrili ploču sa imenom ovog književnog velikana. "Drago mi je što je ovaj grad poezije i proze ugostio jednog od najvećih živih pisaca današnjice", kazao je Žurić.

Orhan Pamuk je jedan od najpoznatijih turskih pisaca, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2006. i Nagrade za mir 2005. na frankfurtskom sajmu knjiga.

Bonus video: