“Zašto pišemo? Odgovor na to pitanje možemo da sumiramo u dva razloga: da izrazimo sebe ili da komuniciramo sa čitaocima. Nagrade kao što je ova nam pomažu da komuniciramo sa čitaocima koji kupuju i čitaju naše knjige. Oni su ti koji odlučuju da je jedna knjiga bolja od druge. Svaki put kada dobijem neku nagradu pitaju me da li su nagrade bitne. Ja kažem da jesu, one nas čine srećnim, daju nam podsticaj da nastavimo da radimo i pišemo”, kazao je Orhan Pamuk otvarajući 10. Zimski salon knjige u organizaciji izdavačke kuće “Nova knjiga” nakon što mu je uručena nagrada “Književni plamen”.
Tokom ceremonije otvaranja direktor i glavni urednik izdavačke kuće Predrag Uljarević uručio je Pamuku nagradu koju je, zajedno sa još jednim svjetskim piscem i nobelovcem Mariom Vargasom Ljosom osnovala ova izdavačka kuća.
Profesor doktor Sonja Tomović Šundić obrazložila je odluku žirija povodom dodjele nagrade.
"Birajući između niza stvaralaca žiri se odlučio za Orhana Pamuka. I autor i njegovo djelo ispunjeni su tim vrelim plamenovima u kojim umjetničko stvaralaštvo i društvo, istorija i imaginacija, jedno drugo pročišćuju. On daje glas onome što se čuje i onome što ne može progovoriti. Kontrastom bijele, crvene i crne u koloritu svojih naslova kao da oblikuje zastavu jedne poetike”, istakla je Tomović Šundić.
Nakon svečane ceremonije otvaranja 10. Zimskog salona knjige u tržnom centru “Mall of Montenegro”, gdje će salon biti smješten do 31. decemebra, nastupio je poznati crnogorski duo na gitari Darko Nikčević i Srđan Bulatović.
Nakon muzičkog dijela programa, urednica “Nove knjige” Jelena Krsmanović vodila je razgovor sa turskim nobelovcem o njegovom stvaralaštvu, životu, motivima.
Na pitanje o dešavanju poput ovog salona koji organizuje “Nova knjiga”, Pamuk je istakao da svi događaji slični ovome postoje kako bi popularisali i njegovali čitanje, knjige i pisanje, a nagrade poput “Književnog plamena” služe kao “filter čitaocima” da bi se naznačilo kojim djelima treba da se posveti pažnja.
Pamuk je istakao i da je pisanje u svijetu sve popularnije. Od Amerike, Kine, Azije, Indije, svi žele da pišu i svi šalju tekstove izdavačima, a samim tim se i više čita, pa čak i ako se ne čitaju papirne forme već one digitalne. Nobelovac je zaključio da se u današnje vrijeme čita više nego ikad.
Galerija
Bonus video:
