Turski pisac i nobelovac Orhan Pamuk kazao je da je potpuno posvećen pisanju i da je to za njega stil života, ističući da se nada da će se njegova država uskoro vratiti razvoju liberalnog društva i dobrih odnosa sa zapadnim zemljama.
Pamuk, koji će večeras u tržnom centru Mall of Montenegro svečano otvoriti Deseti zimski salon knjige „Booka 2017“ je, na konferenciji za novinare, kazao da je presrećan što je došao u Crnu Goru, gdje je, kako je dodao, popularnost njegovih knjiga velika.
“Kada se gleda odnos čitanosti knjiga i broja stanovnika, ispada da sam ja najpopularniji svjetski pisac u Crnoj Gori, a to se dokazuje i činjenicom da mi je do sada objavljeno šest romana, a sedma knjiga će uskoro biti objavljena. Zaista se zahvaljujem svom izdavaču na tome velikom uspjehu”, poručio je Pamuk.
On je kazao da prozu piše već 40 godina i da je to za njega stil života.
“Nije to situacija u kojoj ja pišem, a onda imam i neki drugi poslovni život. Moje pisanje je moj život i potpuno sam tome posvećen. Život i pisanje su meni jedno”, istakao je Pamuk.
Razlog zbog kojega je u Crnoj Gori je, kako je kazao, i objavljivanje romana “Crvenokosa”, koji za osnov ima dvije ideje.
“Moja nova knjiga je neka vrsta književnog poređenja dvije velike, ključne, temeljne priče. Jedna je Sofoklov kralj Edip, a druga je Firdusijev Rustem i Suhrab. Govorimo o dva velika mita, jedan koji predstavlja evropsku civilizaciju i zapadnu civilizaciju i drugi koji predstavlja nešto što mogu nazvati mojom, islamskom civilizacijom”, pojasnio je Pamuk.
On je dodao da se roman “Crvenokosa”, takođe temelji na onome što je 1988. godine čuo od kopača bunara, koji je, kako je pojasnio, sa učenikom kopao bunar na placu pored njegovoga.
“Roman je realna priča o traženju i nalaženju vode u pustoj zemlji, ali i priča o odnosu jedne očinske figure prema učeniku, koga pokušava da disciplinuje. Taj stari majstor, kopač bunara mi je ispričao priču koja se nalazi u ovoj knjizi. Ta priča se zadržala u meni sljedećih 25 godina i onda sam donio odluku da bih mogao da napišem roman, što sam i uradio prije tri godine", objasnio je Pamuk.
On smatra da je “presrećan romanospisac”, zbog toga što je doživio da se njegove knjige objave i prevedu na 62 jezika i zbog toga što, kako je rekao putuje svijetom i obilazi knjižare “kao što je vaša i družim se sa ljudima kao što ste vi.
“Jedina stvar koja me čini nesrećnim je politička situacija u mojoj zemlji, ali siguran sam da će se jednoga dana i to riješiti”, rekao je Pamuk.
Upitan da prokomentariše kako na umjetničko stvaralaštvo utiče to što je Turska autoritarna država, on je podsjetio da je u julu prošle godine izvršen pokušaj vojnog udara u kome je 250-oro ljudi “brutalno” ubijeno, nakon čega je, kako je pojasnio, Vlada podigla optužnice protiv počinilaca toga čina.
“Međutim, to čišćenje i podizanje optužnica obuhvatilo je i ljude koji nisu bili povezani sa pokušajem vojnog udara i koji su samo pokušali da kritikuju Vladu kako se odnijela prema vojnom udaru. Dakle, 150 hiljada ljudi je ostalo bez posla, 55 hiljada ljudi je poslato u zatvor, a više od 190 pisaca, novinara je zatvoreno”, naveo je Pamuk.
On je poručio da se nada da će se Turska uskoro vratiti liberalnoj evropskoj demokratiji, mada, kako je kazao, izgledi u tom smislu nisu povoljni.
On je kazao da je roman, kao literarna forma potpuno osvojio svijet i postao globalna pojava i fenomen, koji je potisnuo i ugušio druge književne forme.
“Danas svi pišu romane. To je globalna forma koju su svi prihvatili i svi žele da pišu romane. To jeste evropska forma, koja sada pripada svima”, pojasnio je Pamuk.
On je rekao da je identitet važan i ta riječ, kako je pojasnio, obično podrazumijeva sopstvenu kulturu, istoriju, jezik, književnost, “sav taj jedan teret prošlosti koji dolazi sa upotrebom te riječi”.
“Tu spade vjera i religija i to je ogroman teret prošlosti koji nas pritiska. Jednim dijelom mi zadržavamo ono što smo naslijedili od prošlosti, što je dio našeg identiteta. Ali mi želimo i da izmislimo nove stvari, da ih probamo. Ja poštujem prošlost, ali sam i slobodno biće i želim da sagledam nove puteve, načine i da kroz njih sagledam tu prošlost”, objasnio je Pamuk.
Direktor izdavačke kuće Nova knjiga, Predrag Uljarević, kazao je da mu je veoma drago što je jedan od najvećih svjetskih pisaca današnjice došao u Crnu Goru.
“Po opštem mišljenju, Pamuk je neke svoje najbolje knjige napisao poslije dobijanja Nobelove nagrade. Tako da mislimo da je i to jedinstven primjer, kada su u pitanju dobitnici Nobelove nagrade za književnost”, ocijenio je Uljarević.
Pamuku će biti uručena međunarodna književna nagrada Književni plamen, koju su 2015. godine osnovali nobelovac Mario Vargas Ljosa i Izdavačka kuća Nova knjiga.
Deseti Zimski salon knjige trajaće do 31.decembra, a knjige brojnih izdavača iz Crne Gore i regiona prodavaće se po povoljnim cijenama, uz popuste do 50 odsto.
Bonus video:
