„I u mjestu u kojem nema ljudi nastoj da budeš čovjek”, zapisao je akademik Zuvdija Hodžić u romanu “Davidova zvijezda”.
Upravo ta čovječnost je, kako je kazao Hodžić na drugoj večeri Nikšićkih književnih susreta, taj jednostavan a zahtjevan preduslov nečijeg moralnog bitisanja, ono što ga je tjeralo naprijed.
“Koliko puta sam od majke ili oca čuo ‘Nemoj da zasramiš grobove. Tada nijesam znao šta to znači. Sada znam - moraš biti čovjek. Kad god me život dovede u neko iskušenje, iz podsvijesti iskoči slika gusinjskog groblja i nišana s mojim imenom. Tada znam da ću postupiti kao čovjek”, kazao je poznati crnogorski književnik, publicista i slikar.
Moderatorka večeri, mr Aleksandra Vuković, kazala je da je Hodžić najznačajniji branič Njegoša u vremenu nemilom po Njegoša, u vremenu kada Njegoša čitaju zli volšebnici i tumače ga na način kako ne ni trebalo i ne bi valjalo.
Za roman “Svi moji”, koji govori o Hodžićevim precima, dervišima - bektašijama, koji je i odrednica njegovog duhovnog nasljeđa, dobio je nagradu Miroslavljevo jevanđelje za 2016. godinu. Objašnjavajući ko su bektašije Hodžić je kazao da su to učeni ljudi velike tolerancije, koji druge ljude ne djele ni po vjeri, ni po naciji, a on se toleranciji naučio u rodnom multinacionalnom Gusinju.
„Posljednji sam izdanak derviške tradicije moje porodice. Volim mistiku i mislim da je ta vjera u misticizam došla od derviša. Ali, ja sam i proizvod ovog tla, ove kulture, vaspitavan sam na našoj, crnogorskoj književnosti, kao dijete znao sam Njegoša napamet“, kazao je književnik koji ne vjeruje u pisca stvaraoca koji nije čovjek.
“I sve se opet vrti oko te čovječnosti. Ona je iznad i ispred svega”, smatra Hodžić.
Romanom „Svi moji“ pokušao je da spoji Istok i Zapad i to je ono što ga čini drugačijim od ostalih crnogorskih pisaca.
„Donio sam u crnogorsku knniževnost nešto što do mene nije bilo - Orijent, Istok, mistiku. Mi u Crnoj Gori smo racionalni, lijepo pišemo, ali nemamo tu mistiku koja postoji u Orijentu, gdje je to potpuno prirodno“, kazao je jedan od najznačajnijih pripovjedača i pjesnika ovog prostora.
Priznaje da voli književne kritičare jer mu oni otkrivaju njega samog, ali ipak najviše voli čitaoce i kada piše misli na njih. Slušajući hvalospjeve, kazao je Hodžić na njemu svojstven način, još će i početi da vjeruje da je dobar pisac.
U djetinjstvu je bio plašljiv, iako je u mnogočlanoj porodici bio zaštićen od svega, ali je zato, priznaje izrastao u drskog mladića, vrsnog sportistu koji je bio golman u Jasikovcu, a zatim se, veoma uspješno, oprobao i u džudou i nosioc je crnog pojasa peti dan.
“Džudo je za mene postalo filozofija, način života. U toj filozofiji našao sam nešto od te moje nestale tradicije, džudo me i naučio strpljenju”, kazao je književnik koji Radovana Zogovića smatra najvećim crnogorskim pjesnikom i najmoralijnoj ličnošću crnogorske kulture.
Iako je ratnih ’90. ostao bez posla i bio proganjan jer je odlučio da se drži one čuvene izreke Marka Miljanova da je hrabrost braniti sebe od drugih, a čojstvo braniti druge od sebe, ipak se tih godina, priznaje, ne sjeća sa tugom jer je tada vidio ko su i kakvi su ljudi. Tih godina je i napisao “Davidovu zvijezdu”, roman koji je nagrađivan i koji je ušao u lektire i nastavni program za srednje škole.
Odlomke iz “Davidove zvijezde” i “Svi sveti” čitao je Mihailo Perošević, dok je muzička pratnja bila povjerena Kristini Šćepanović i Draganu Martinoviću, učenicima Srednje muzičke škole "Dara Čokorilo" iz Nikšića.
Organizator XX Književnih susreta je JU Narodna biblioteka "Njegoš" Nikšić, uz podršku Opštine i ministarstva kulture, u okviru Programa podrške razvoju kulture.
Za nagradu “Mirko Banjević” konkurisala 23 književnika
Dobitnici nagrade “Mirko Banjević”, koju dodjeljuje istoimena Književna zajednica iz Nikšića, su Ana Pejović, za zbirku pjesama “Ne diraj moje krugove”, Radojica Radović, za roman “Sura gora” i Braho Adrović za zbirku poezije “Ljudi i neljudi”. Tako je odlučio žiri u sastavu Radislav Gardašević, Svetozar Bajović i Radovan Damjanović, predsjednik žirija. Za nagrade su konkurisala 23 književnika iz Crne Gore sa 26 knjiga - 16 knjiga poezije i deset proze. Osim umjetničkih i estetskih kriterijuma, žiri je cijenio i zastupljenost zavičajnih tema i motiva u stvaralaštvu autora. Nagrada „Mirko Banjević“ , koju čini unikatna plaketa i novčani dio, uručena je sinoć na završnoj većeri Nikšićkih književnih susreta.
Bonus video:
