Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, uručio je večeras Njegoševu nagradu za ovu godinu književniku Miloradu Popoviću za roman "Čovjek bez lica". Vujanović je, na svečanosti na Cetinju, ocijenio da je nagrada Petra II Petrovića Njegoša dio književnog i identiteta kulture Crne Gore. Vujanović je rekao da ukupno Njegoševo djelo podstiče i obavezuje da se izgrađuje ličnost na poštovanju morala i pravde. “Na idealu čojstva, prema kome čovjek ne treba da bude "čovjek bez lica", iz naslova romana dobitnika ovogodišnje Njegoševe nagrade, već čovjek sa licem, karakterom i osobenošću ili kako Njegoš poručuje "Ime česno zasluži li na njoj/ on je ima rašta polaziti", kazao je Vujanović. On je rekao da su ambicije i vrijednosti nagrade opredjeljene grandioznim djelom Njegoša - ličnosti epohalne vrijednosti čije su nemjerljive zasluge za stvaranje crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. “Pjesnik koji Lovćen, svoj poslednji zemaljski hram, postavlja kao svjetionik, prema kome se mjeri sve što je vrijedno u našoj književnosti. To nas i obavezuje na stalno istraživanje njegove književne i vladarske uloge, jer je djelo Njegoševo po svojoj slojevitosti i dubini uvijek neistražena vrijednost”, kazao je Vujanović, saopšteno je iz njegovog kabineta. Kako je rekao Vujanović, ove godine na Njegoša podsjeća obilježavanje 170 godina od štampanja "Gorskog vijenca", u jermenskom manastiru u Beču 1847 godine. Vujanović je naveo da je Njegoš nesumnjivo bio jedna od najmarkantnijih figura crnogorske i evropske duhovnosti čije je djelo svevremeno. “Pojavom i obrazovanjem izazivao je divljenje pokazujući da Crna Gora može da bude kolijevka ovakvom velikanu. Njegovo pjesništvo se svrstava neposredno uz Homera, Dantea, Getea a njegovo djelo svojim antropološkim porukama objašnjava smisao čovjekovog života”, saopštio je Vujanović. Njegoš je, prema riječima Vujanovića, u ovozemaljskom životu promišljao kosmički, doživljavajući čovjeka mikrokosmosom u makrokosmotskom beskraju. “Sa tih nebeskih visina antologiskim stihovima dao je svoje filozofsko shvatanje čovjeka njegoševski poručujući "S točke svake pogledaj čovjeka/kako hoćeš sudi o čovjeku/tajna čojku, čovjek je najviša". Upravo zato što je čovjek tajna najveća, najdublje je i vječno njegovo spoznavanje”, rekao je Vujanović. Kako je kazao, sa nebeskih visina Njegoš je svjedočio da je život borba neprestana, da svako nestajanje rađa novo nastajanje, a da se svijet čuva snagom uma koji mu podaruje opstajanje - "Nad svom ovom grdnom mješavinom/opet umna sila toržestvuje". I uistinu, dodaje Vujanović, samo sila uma obezbjeđuje stabilnost i budućnost. On navodi da je Njegoš, kao vladar i državnik, bio posvećen stvaranju moderne države. “Ideja državnosti temeljila se na obezbjeđenju unutrašnjeg jedinstva, na etičkim postulatima njegovog prethodnika Svetog Petra Cetinjskog, koji je vjerovao da je "otečestvo", vrhovna spiritualna mjera i arbitar i cilj istinskog morala i pravde”, pojašnjava Vujanović. Kako smatra, zakonima i institucijama koje je stvorio, Njegoš je dao temelje knjazu i kralju Nikoli da, kao posljednji vladar velike Vladičanske kuće Petrović Njegoš, stvori modernu državu koja će, na bojnom i diplomatskom polju, obezbijediti svoje međunarodno priznanje. Vujanovć ocjenjuje da Njegoš predstavlja snažnu simboliku čovjeka koji je život posvetio dobru svoje države. O tome, kako navodi, moćno svjedoči Vilkinsov zapis o Njegošu na Cetinju 1844. godine u kome bilježi "Njegove opaske o istoriji, o politici i mnogim pitanjima o kojima on voli da diskutuje pokazuju veliku oštroumnost i odlično pamćenje, a ljubav koju ima prema svojoj zemlji izaziva divljenje i poštovanje".
Bonus video:
