Crnogorski režiser Danilo Marunović učestvovaće sa svojim filmom pod radnim nazivom “Artist and investigator” na velikoj izložbi “Art Riot: Post-Soviet Actionism” (Art Riot: Postsovjetski akcionizam) koja će u londonskoj Sači galeriji biti otvorena 16. novembra. Film je napravljen u saradnji sa čuvenim ruskim umjetnikom i buntovnikom Pjotrom Pavlenskim, na osnovu tri stenograma njegovih razgovora sa policijskim islednikom.
Izložba pod pokroviteljstvom Fondacije porodice Cukanov posvećena je ruskoj buntovničkoj umjetnosti tokom proteklih 25 godina i održava se u godini kada se slavi 100. godišnjica Oktobarske revolucije. Ona pokreće važna pitanja o slobodi stvaranja, istražuje šta znači biti umjetnik u postsovjetskom vremenu i danas. Iako izložba neće imati nikakve direktne veze s važnim istorijskim događajem, mnogi problemi s kojima se umjetnici suočavaju u postkomunističkoj Rusiji uporedivi su s onima iz 1917. godine - ugroženom individualnom i umjetničkom slobodom u sjenci političke ideologije i religije. Izložba će predstaviti umjetnike kao što su Oleg Kulik, feministička pank grupa Pussy Riot, Blue Noses Art Group, Arsen Savadov, AES + F, Vasilij Slonov. Me i neke druge, te prikazati različite žanrove i vrste umjetnosti protesta - od plakata i slogana do video umjetnosti, fotografije, instalacija i raznih nastupa. Ova vrsta izražavanja odgovor je na krizu, trenutak kad se umjetnici suočavaju sa uskraćivanjem slobode i istovremeno dobijaju još veću potrebu za izražavanjem.
Istovremeno sa izložbom, poznata pozorišna grupa “Les Enfant Terribles” predstaviće “Inside Pussy Riot”, uzbudljivu inovativnu postavku uz učešće osnivača grupe “Pussy Riot”, Nadežde Tolokonikove. Postavka govori o istoriji hapšenja i zatvaranja Pussy Riot nakon njihovog nastupa 2012. godine u hramu Hrista Spasitelja u Moskvi. Dvije članice grupe Maša Aljohina i Nadežda Tolokonikova, osuđene su za nasilništvo na dvije godine u radnom zatvoru, nakon čega su se proslavile u cijelom svijetu i postale simbol neposlušnosti.
Kurator ove izložbe je Marat Geljman, ruski galerista i kolekcionar, publicista i art menadžer, prvi čovjek Dukley European Art Community (DEAC) u Budvi.
“Riječ je o umjetnicima koji su angažovani i društveno: Arsen Savalov koji dolazi iz Ukrajine ima rad o Donbasu, koji je sada veoma aktuelan. Damir Muratov i Blue Noses bave se tzv. sibirskim separatizmom koji je umjetnička igra, a ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) ga ozbiljno shvata i tretira. Kulik, kojeg crnogorska publika pamti sa Bijenala umjetnosti na Cetinju, Muratov i projekat 'Pusy Riot Theatre' pripremali su se dva mjeseca u našoj art rezidenciji”, kazao je Geljman “Vijestima” najavljući događaj u Londonu, koji britanski mediji ocjenjuju jednom od najvažnijih izložbi u svijetu ove godine i i za koju pokazuju ogromno interesovanje.
On je istakao da će izložba u Londonu prikazati i heroje i teme.
“Umjetnici su istovremeno i heroji i klovnovi; uzmite za primjer Kulika, koji je poznati i priznati umjetnik, ali je i čovjek pas. Tu je i grupa Pusy Riot sa svojim izgledom, performansima... Oni su angažovani, ukazuju na važne probleme i govore o njima, ali na svoj način, nisu zbog toga političari, niti se politikom bave. Autoironija je veoma važna za rusku umjetnost. Ova izložba će pokazati da nema razdvajanja, da je sve zajedno, u jednoj ličnosti: i političar, i umjetnik i klovn. To će biti i poruka izložbe Art Riot, zbog toga se nadam da ćemo uspjeti da prikažemo njihove priče na pravi način”, naveo je Marat Geljman.
On kaže da je teško slobodno stvarati u zemlji kakva je Rusija, u kojoj faktički postoji samo jedna partija i gotovo da nema slobodnih medija, te da su zato umjetnici posebno bitni.
“Mi smo društvo koje je postalo fatalističko i apatično, imamo osjećaj da se ništa ne može promijeniti i učiniti. Pavlenski i Pusy Riot uporno pokazuju da se nešto ipak može uraditi, da grupa slobodnih ljudi može nešto da promijeni.
Uzmite, na primjer, Pusy Riot i Putina - on je siv, one su šarene, on je ozbiljan, one su razigrane, one su jednostavno antiputin. Danas u svjetskim medijima Rusija je ili Putin ili Pusy Riot”, ističe Geljman. Izložba “Art Riot: Post-Soviet Actionism” je četvrta u organizaciji Marata Geljmana, koju predstavlja Fondacija porodice Cukanov, zajedno sa Sači galerijom, Blavatnik Family Foundation i Dukley European Art Community.
Filmska priča o razgovoru subverzivnog umjetnika i islednika
Kao osnova za film Danila Marunovića koji će biti dio postavke u Sači galeriji poslužili su stenogrami razgovora Pjotra Pavlenskog sa policijskim inspektorom koji se polako pretvara u poštovaoca umjetnikovog rada. Pavlenski je poznat аpo svom ekstremnom akcionizmu umjetničkoj formi koja ima bogatu istoriju u Rusiji. ОOn naziva svoju djelatnost “političkom umjetnošću”, i otkad se pojavio pred javnošću 2012. godine, imao je niz upečatljivih nastupa. Pavlenski je zašio usta u znak podrške Pussy Riotu, kao simbol djelovanja vlasti protiv slobode govora (“Šav”); kotrljao se go obmotan bodljikavom žicom, kako bi pokazao da svaki slobodan pokret građana Rusije izaziva bol (“Žica”); sjedio, takođe nag, na Crvenom trgu i prikucao testise za kaldrmu, kao metaforu za “aаpatiju, аpolitičnost i fatalizam” savremenog ruskog društva (“Fiksacija”); zapalio je vrata zgrade na trgu Lubjanka, gdje je sjedište FSB-a (“Opasnost”). Trenuto se nalazi u Francuskoj, u pritvoru, jer jer sredinom oktobra zapalio vata Francuske banke, koja se nalazi na mjestu nekadašnje zloglasne Bastilje.
“Na dva zida galerije biće izložene fotografije subverzivne umjetnosti Pavlenskog, njegovog art terorizma. Na trećem zidu, između ova dva, odvijaće se stalna projekcija filma, video rada, koji je svjedočanstvo o sukobu sa vlastima”, kazao je Marunović “Vijestima”.
Film pod radnim nazivom “Artist and investigator” (Umjetnik i islednik), prema njegovim riječima, veoma je zanimljivo svjedočanstvo o komunikaciji umjetnika i neobično obrazovanog policajca. Takođe, smatra Marunović, svjedočanstvo je i o tome dokle umjetnik, poput Pavlenskog, može da bude sbvezivan.
“Riječ je o epskom sudaru dva svjetonazora - liberalnog umjetnika i tradicionalnog, patrijarhalnog čovjeka sistema, koji na kraju rezultira nekom vrstom razumijevanja. Cio rad je u siluetama, u stilu noir filma i bio je poseban izazov za cijelu domaću ekipu, posebno za glumce Petra Novakovića i Miloša Pejovića”, objašnjava Marunović, navodeći da ovaj njegov rad ima ambiciju da se “aktivno sukobljava sa mentalitetom”.
Damir Muratov, sibirski separatizam i shvatanje FSB-a
Geljman izdvaja kao veoma zanimljiv projekat konceptualnog umjetnika iz Omska, Damira Muratova “United States of Siberia”, tzv. sibirski separatizam, gdje se umjetnik poigrava sa likovima masovne kulture i nacionalnim mitovima. Muratov je napravio zastavu “United States of Siberia”, varijaciju na temu i omaž projektu američkog umjetnika Džaspera Džonsa, samo što su na Muratovljevoj zastavi, umjesto zvjezdica, sniježne pahuljice, tu je i navodni novac nove države...
“Muratov i umjetnička grupa Blue Noses poigravaju se tobožnjom teorijom da Sibirci nisu Rusi, već staosjedioci, kao Indijanci, mijenjaju podatke u pasošima...Sve je velika igra, ali FSB to ne vidi je shvata ozbiljno. Od Petra Velikog naovamo, u Rusiji je sve centralizovano, čak supercentralizovano i upućeno na Moskvu. Takva je situacija i sa umjetnošću i ona se buni protiv toga i na svoju mapu postavlja i druge regione. Oni su (Muratov i Blue Noses) prevodnici tog osjećanja”, objašnjava Geljman.
“Nema čestitih mitova o Sibiru, samo klišei i stereotipi”, izjavio je svojevremeno Muratov.. “Za moje goste, uključujući i strane posjetioce, Sibir je prije svega priča o ljudima, interakciji i odnosima, o nečemu što je Terra Incognita, ali ne o klišeu. Morate pronaći svoj način percepcije. Moj Sibir je u mojoj glavi, on počinje tamo i tamo takođe završava”.
Bonus video:
