Bivši gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga i sekretar za urbanizam i planiranje prostora Nazif Hodžić biće saslušani u okviru istrage o rušenju hotela Galeb koju su pokrenuli tužilaštvo i policija, saznaju “Vijesti” iz izvora bliskih istrazi.
Njih dvojica pozvani su da izjave daju u svojstvu građana, a prema nezvaničnim informacijama gotovo izvjesno je da će istraga biti proširena i na njih kao i na neke bivše ministre i pojedince iz ulcinjskog katastra. Osim rušenja, akcenat istrage je i na garancije iz osnovnog ugovora koje nikad nijesu plaćene uprkos imperativnim raskidnim klauzulama.
Kompanija Rokšped iz Podgorice kupila je hotel Galeb 5. septembra 2006. godine za 5,75 miliona eura. Osnovnim ugovorom kupac se obavezao da u hotel uloži 15,4 miliona eura i da on ima pet zvjezdica.
Kako je pisalo u ugovoru, prva investiciona godina trebalo je da počne u januaru 2007, a novi Galeb je prve goste trebalo da dočeka početkom 2009. Umjesto toga, hotel je srušen početkom 2008. a vlasnik je na istom mjestu najavio gradnju novog objekta sa pet zvjezdica. Jedanaest godina nakon privatizacije i devet nakon rušenja, investitor nije ispunio nijednu odredbu oz osnovnog ugovora, niti je poštovao rokove iz naknadno zaključenog aneksa iz 2008. godine.
”Hotel nije trebalo da bude srušen nego renoviran što se vidi i iz osnovnog ugovora. Osim toga, rješenje o rušenju nije mogla da donese Opština jer su prema tada važećem zakonu, objekti od preko hiljadu kvadrata bili pod ingerencijom resornog ministrstva. Ima tu još dosta nejasnih stvari koje vode do nekih bivših ministara i katastra”, kazao je sagovornik iz istrage.
Odobrenje da sruši hotelski kompleks “u skladu sa dostavljenim elaboratom o uređenju gradilišta sa mjerama zaštite na radu”, Rokšpedu je izdao opštinski Sekretarijat za urbanizam i uređenje prostora. U rješenju je pisalo da je u postupku utvrđeno da su investitori dostavili svu neophodnu dokumentaciju “kojom je utvrđena neophodnost potpunog uklanjanja postojećeg objekta“.
Povodom rušenja, podgorička kompanija bila je suočena i sa tužbom projektanta hotela Miodraga Bevenje, koji je tražio zaštitu autorskih prava. Njegov zastupnik, advokat Zoran Piperović, pozvao je tada državnog tužioca da na rješenje Sekretarijata “izjavi pravni lijek”, a da prema kupcu i prodavcu nekada najljepšeg ulcinjskog i crnogorskog hotela, preuzme odgovarajuće mjere. Naglasio je „da je u pitanju skandal jer je rješenje Sekretarijata u apsolutnoj koliziji sa rješenjem Ministarstva za ekonomski razvoj koje je na zahtjev Bevenje, već donijelo privremenu mjeru zabrane izvođenja bilo kakvih radova na Galebu, “znači i rušenja”.
Tužioci i inspektori istražuju i garancije koje nikada nijesu plaćene iako je ugovor precizno zaključen po tzv. raskidnim uslovima. Rokšped iz osnovnog ugovora nije realizovao nijednu odredbu utvrđenu rokovima, osim one koja se odnosila na isplatu dogovorenog iznosa za objekat i zemljište. Te odredbe imale su i raskidne klauzule ili uslove, ali Vlada nije posegla ni za jednom. Tako je Rokšped prvu bankarsku garanciju u iznosu od 1,26 miliona eura morao dostaviti do 30. oktobra 2006. sa rokom važenja do 31. decembra 2007. Drugu garanciju u iznosu od 273,5 hiljada eura, morali su da uplate do 15. decembra 2007. sa rokom važenja do 31. decembra 2008.
“Garancija za obezbjeđenje investicija bitan je element ovog ugovora za slučaj da je kupac ne preda u predviđenom roku, ugovor će se smatrati raskinutim a hotel će ponovo biti uknjižen na prodavca”, piše u članu 9 osnovnog ugovora. U istom članu, stoji „da ukoliko kupac ne bude poštovao predviđeni plan investiranja, izvršiće se naplata garancije u roku njenog dospjeća za tu godinu što ne oslobađa kupca daljeg investiranja“.
Prema informacijama “Vijesti”, bankarska garancija nije nikada aktivirana. Imajući u vidu da je aneks zaključen skoro dvije godine kasnije sa novim rokovima, postavlja se logično pitanje zašto nije poštovan osnovni ugovor, odnosno zašto on nije raskinut i imovina ponovo uknjižena na prodavca ili zašto makar nije aktivirana prva bankarska garancija koja je morala biti uplaćena 30. novembra 2006. godine.
Novom istragom, kupoprodaja Galeba dobija sve obrise afere budući da državno tužilaštvo i inspektori za privredni kriminal provjeravaju kako je Rokšped kod jedne crnogorske banke podigao kredit od 29,5 miliona eura i založio hotel Galeb sa pripadajćim zemljištem, iako je on porušen prije devet godina.
Istražitelji treba da utvrde i da li je založeno zemljište vlasništvo države te da je Rokšped samo korisnik.
Hotel Galeb je izgrađen 1982. godine na južnoj padini Pinješa i računajući pet vila, raspolagao je sa oko 400 ležaja. Imao je tri zvjezdice, a prodat je tek na četvrtom međunarodnom tenderu.
Stečaj u Ulcinjskoj rivijeri uveden je 22. marta 2004. godine na zahtjev lokalne Elektrodistribucije zbog duga za struju u iznosu od 230 hiljada eura.
Rokšped nije poštovao ni anekse, Vlada najavila u parlamentu da će da raskine ugovor
Ulcinjska rivijera i Rokšped su u junu 2008. potpisali aneks ugovora, ali ni rokovi iz tog akta, koji su produženi za dvije i po godine, nijesu poštovani.
U posljednjem stavu iz člana 3 aneksa ugovora Vlada je investitora definitivno oslobodila imperativnih rokova za gradnju hotela. U tom stavu piše „da u slučaju da ni rok iz prethodnog stava ne bude realizovan, ugovorene strane saglasne su da aneksom II osnovnog ugovora odrede novi početak prve investicione godine“.
Ulcinjska rivijera je aneks potpisala 09. 06. 2008, a Rokšped tri dana kasnije. Aneksom, Rokšped se obavezao da prvu garanciju u iznosu od 650 hiljada eura preda mjesec prije ispunjenja uslova za početak prve investicione godine a drugu u iznosu od 1,1 milion, mjesec nakon početka prve godine investicionog ulaganja.
Aneksom nije izmijenjena odredba da će u slučaju da kupac ne preda na vrijeme bankarsku garanciju, ugovor biti raskinut. Početkom 2013, tadašnji pomoćnik ministra turizma Olivera Brajović kazala da je novim aneksom ugovora koji će biti ponuđen Rokšpedu precizirano da kompanija najkasnije do 15. septembra te godine mora aplicirati kod nadležnog ministarstva za izdavanje građevinske dozvole.
”Najkasnije do 1. oktobra 2013. moraju početi glavni građevinski radovi na izgradnji 'Galeba', a najkasnije do kraja aprila 2016, hotel mora biti izgrađen i stavljen u funkciju”, kazala je tada Brajovićeva.
Ona je naglasila da je predloženo da se aneksom ugovora definišu odredbe kojima se ugovor automatski raskida u slučaju neispunjenja obaveze u datom roku.
Aktuelni ministar turizma Pavle Radulović nedavno je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika, kazao da su Vlada i Rokšped pred raskidom ugovora za kupovinu Galeba.
Bonus video:
