Vikend u znaku nasleđa – “Kamenje spoticanja” naziv je dvodnevne manifestacije posvećene afirmaciji i zaštiti prebogatog kulturnog nasljeđa Boke Kotiorske, a koja je minulog vikenda održana u Kotoru i Tivtu.
Manifestaciju su, podržavajući građansku Inicijativu Bokobran, priredili NVO „Naša akcija” iz Kotora i Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak” Gornja Lastva iz Tivta. Fokus dvodnevnog programa stavljen je na graditeljsko, posebno arheološko nasljeđe i mobilisanje zajednice u prepoznavanju, zaštiti i valorizaciji kulturnog pejzaža koji često nestaje ili biva devastiran pred naletom investotora i “valorizatora”.
“Arheološki lokaliteti nisu samo spomenici kulture ili gomila kamenja, kao što mnogi smatraju, tu su simbolički u zemlji naši korijeni, dio našeg identiteta, nasljeđa, dokaz da nismo od juče. Nasljeđe spada među najvažnije načine izražavanja identiteta u današnjem svijetu koji teži globalizaciji, homogenizaciji koje dovode do ujednačavanja kultura, jezika i običaja, ali i do ujednačavanja specifičnosti mjesta, a ponekad i do njihovog brisanja.”- istakao je arhitekta Aleksandar Dender na skupu koji je u subotu održan u Kotoru, a koji je okuoio brojne stručnjake iz oblasti kulture, istorije umjetnosti, prostornog planiranja i NVO sektora. Arhitektica-konzervatorka Aleksandra Kapetanović iz NVO “Expreditio” je kao prvi panelista, govorila o problematici zaštite kulturnog pejsaža, dok je bivši dugogodišnji čelnik kotorskih i crnogorskih institucija kulture, ugledni arheolog dr Jovica Martinović prisutnima dao presjek hronologije i klasifikaciju arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske.
„Iako prostor Boke duže od dva vijeka privlači pažnju svjetske arheološke nauke, bilo bi potrebno puno vremena za stvaranje jasnije slike o distribuciji arheoloških lokaliteta na ovom području. Pionirski projekat ‘Sistematskog arheološkog rekognosciranja teritorije SR Crne Gore’, sprovedenog 80-tih godina prošlog vijeka, predstavlja prvu sistemsku studiju koja donosi do sada jedini objektivni presjek hronologije i klasifikacije arheoloških lokaliteta na području Boke Kotorske.
Ova studija još uvjek predstavlja temeljni okvir zaštite arheološkog nasljeđa Boke”, naglasio je Martinović.
Njegova koleginica, arheologinja dr Vilma Kovačević detaljnije je obrazložila neke od arheoloških lokaliteta na podrulju Tivta o kojima je govorio i pasionirani istraživač tivatske prošlosti Dragan Rajčević koji je asistirao stručnom timu što ga je predvodila Kovačević prilikom nedavnih terenskih istraživanja radi izrade Elaborata o arheološkoj baštini tog grada. Rajčević je istakao da posebno lokaliteti iz rimskog perioda u Tivtu do sada nisu dovoljno istraženi.
„Područje Tivta dugo je izvan interesovanja arheološke nauke jer je arheologija prije svega bila zainteresovana za one lokalitete u Boki o kojima su svjedočili pisani izvori, a to su u prvom redu Risinijum i još uvjek neubicirani Agruvijum”, kazao je on.
Analizirajući stanje arheoloških lokaliteta na području Boke, arheolog mr Miloš Petričević iz Inicijative Bokobran ukazao je na nepotpunu evidenciju aktuelne Arheloške karte Crne Gore, te neuspjelo usklađivanje s prethodnim istraživanjem.
„Na tragu sumarnih rezultata nekoliko studija distribucije arheoloških lokaliteta na području Boke i njenog bližeg zaleđa projekat „Arheološka karta Crne Gore”, imao je za cilj da upotpuni naše znanje o prirodi i prostornoj distribuciji arheoloških lokaliteta. Nažalost, ovaj projekat nije dao željene rezultate. Neuspjela informatička integracija i usklađivanje podataka prethodnih istraživanja, nedostatak jasne istraživačke strategije u potpunosti je iznevjerio očekivanja naučne javnosti. Danas, nakon pune decenije rada, zvanična evidencija arheoloških lokaliteta na državnom nivou za područje Boke ostala je nepromijenjena", podvukao je Petričević.
Na skupu u Kotoru govorili su i Filip Bubalo iz Udruge Dragodid iz Hrvatske, i arhitekta Vuk Čvoro iz Herceg Novog, dok je drugog dana manifestacije “Vikend u znaku nasleđa”, u nedjelju u starom bokeljskom selu Gornja Lastva kod Tivta organizovana praktična raduionica za mlade na temu obnove i zaštite autentičnog lokalnog graditeljskog nasljeđa – umiieća zidanja u tehnici suhozida koje je svvojevrsna nematerijalna kulturna baština Mediterana.
Galerija
Bonus video:
