Loša ishrana bila je presudna za svaku petu smrt u svijetu prošle godine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u britanskom časopisu The Lancet.
Glavne faktore rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od integralnih žitarica, orašastih plodova i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju gojazni, imaju visok krvni pritisak ili visok nivo holesterola u krvi.
Gojaznost je veliki problem u brojnim zemljama svijeta, kaže Kristofer Muri sa Instituta za mjerne podatke o zdravlju sa Univerziteta Vašington u Sijetlu.
Slično je i s mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i zavisnosti. Po rezultatima studije u 2016. je evidentirano 1,1 milijarde takvih slučajeva.
Tri četvrtine svih smrti evidentiranih prošle godine posljedica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama svijeta.
Komplikacije što ih je uzrokovao dijabetes tokom 2016. su odnijele 1,43 miliona ljudi, što je povećanje za 31,1 posto u odnosu na 2006.
Loša ishrana i izostanak treninga pridonose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti nastalih kao posljedice pušenja prošle je godine umrlo 7,1 miliona stanovnika.
Zdravstveni radnici ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspjeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, posebno AIDS-a i malarije.
Suprotno tome, broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze denge groznicom u posljednjih je 10 godina porastao za 82 posto, a ta tropska i suptropska bolest tokom 2016. odnijela je oko 37.800 ljudskih života.
Po podacima u čijem je prikupljanju učestvovalo 2500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja pod nazivom "Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016", prošle je godine u svijetu rođeno 128,8 miliona novorođenčadi, a u istom je razdoblju umrlo 54,7 miliona ljudi, prenosi klix.ba.
Bonus video:
