Specijalno državno tužilaštvo podnijelo je krivičnu prijavu protiv pet osoba iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i pribavili sebi imovinsku korist od 189.000 eura.
Krivične prijave podnijete su protiv predsjednika Savjeta Šalete Đurovića, izvršnog direktora Zorana Sekulića, i članova savjeta Branka Kovijanića, Aleksandra Mijača i Ane Radonjić.
"Naime, oni su, kako se sumnja, u periodu od 01.03.2010.godine do 01.09.2011.godine, u Podgorici, u svojstvu službenih lica – javnih funkcionera, u regulatornom tijelu – Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnosti (EKIP), donijeli šest odluka o pravu na dodatak sebi po osnovu dodatnog angažmana na projektima od strateškog značaja za rad Agencije, iako dodatnog angažmana nije bilo. Nakon donošenja odluka, oni su te odluke, sumnja se, dostavili posredniku – Društvu za finansijsko posredovanje „Nova Lira“ d.o.o. Podgorica, sa kojim je Z.S. prethodno zaključio ugovor o posredovanju, da bi preko tog posrednika vršili plaćanje po tim odlukama za navodni dodatni angažman na teret sredstava Agencije. Plaćanje na teret Agencije je izvršeno, čime su osumnjičeni, kako se sumnja, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, a na štetu EKIP-a, pribavili sebi imovinsku korist u ukupnom iznosu od 189.000 eura", navodi se iz Uprave policije.
Krivična prijava je, shodno nalogu Specijalnog tužioca, tom tužiocu podnijeta u redovnom postupku.
Specijalno državno tužilaštvo je ranije saslušalo nekoliko sadašnjih i bivših članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u istrazi nezakonite raspodjele naknada.
Izvor iz istrage kazao je da tužioci skoro dvije godine provjeravaju kako su i zbog čega članovima Savjeta EKIPA godinama isplaćivane naknade od po nekoliko stotina eura mjesečno.
Navodno, istražiteljima je bilo sumnjivo zbog čega su te finansijske transakcije rađene preko drugog pravnog lica.
Mijač, Kovijanić, Đurović i Sekulić i dalje su članovi Savjeta, a Radonjić već nekoliko mjeseci nije u tom radnom tijelu Agencije.
Tužilaštvo je i u maju 2011. godine pokrenulo provjere poslovanja EKIP-a i naložilo Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kontrolu njenih finansijskih transakcija.
Prije nepune dvije godine policija je ponovo, po nalogu tužilaštva, provjeravala poslovanje regulatora tržišta elektronskih komunikacija.
Poslovanje EKIP-a više godina zaokuplja pažnju javnosti, naročito njene dvije velike investicije - izgradnju glavnog kontrolno-mjernog centra na Dajbabskoj gori i kupovinu dva poslovna prostora.
Umjesto da je problem kontrole frekventnog spektra riješen podizanjem metalnog rešetkastog stuba, kao što su to uradile i veće i bogatije zemlje u okruženju i kako su to predložili domaći stručnjaci, što bi koštalo oko 300.000 eura, potpuno nepotrebno se ušlo u investiciju gradnje velikog tornja koja je na kraju iznosila preko pet i po miliona eura.
Drugi sporni posao EKIP-a je kupovina dva poslovna prostora 2007. godine koji je Univerzitet prodao dvijema privatnim kompanijama SAMMS i “Šajo” za 1,6 miliona eura. Te dvije kompanije su tri mjeseca kasnije, isti prostor prodale Agenciji za više od četiri miliona.
Za vrijeme sklapanja tih poslovnih aranžmana na čelu Savjeta EKIP-a se nalazio Ljubiša Stanković, koji je istovremeno bio i rektor Univerziteta Cme Gore.
EKIP je najprofitabilniji državni regulator, čiji je godišnji bužet oko 4,8 miliona eura.
Bonus video:
