Reprint izdanja knjiga „Nikšić-Onogošt“ Petra Šobajića i „Zaloga“ Vladimira Mijuškovića koje je izdala JU Narodna biblioteka „Njegoš“ u promovisana su u okviru “Septembarskih dana” u Nikšiću.
Istoričar mr Sait Šabotić podsjetio je da Šobajićeva monografija 79 godina nakon pojavljivanja doživljava drugi reprint - prvi put se pojavila 1938. godine u Beogradu, da bi 1995. doživjela ponovno izdanje zahvaljujući nikšićkim centrima za kulturu i za informativnu djelatnost.
“Ova knjiga se i danas ubraja u red nezaobilaznih djela kada je u pitanju prošlost nikšićkog kraja, plemena Nikšići, pa i šireg prostora, prije svega onog koji je pripadao Staroj Crnoj Gori”, kazao je Šabotić uz napomenu da je pitanje koliko bi prošlost Nikšića bila siromašnija i manje poznata da nema pomenute knjige. Iako u knjizi autor nije riješio sva pitanja koja je tretirao otvaranje pojedinih pitanja je, kako je istakao Šabotić, „njegov iskorak u težnji da se prošlost nikšićkog kraja svestranije posmatra i analizira“.
Najveći je uspjeh pisca, smatra on, ako podstiče na razmišljanje one koji su sposobni da razmišljaju, a u Šobajićevoj monografiji „mnogo je teksta koji na čitaoce višestruko djeluje, a ponajprije onog koji intelektualno provocira“.
Iako je Šobajić, kako je kazao Šabotić, radom i životom bio vezan za Srbiju, Nikšić je mnogo volio i on mu se nametnuo „dinamikom i bogatom prošlošću, koja kao da je vapila da je neko predstavi čitalačkoj publici“.
“Šobajić je zaista bio zaljubljenik u prošlost Nikšića i njegov uloženi trud nije ostao nezapažen. Odmah se, nakon objavljivanja ovog djela, svrstao u red onih međuratnih autora koji su uspjeli da svom gradu daruju dobru monografiju ili etnološko-istorijsku raspravu čiju vrijednost je potvrdio i protok vremena u trajanju od 79 godina”, zaključio je Šabotić.
Profesor Mihailo Perošević podsjetio je da je „Zaloga“ objavljena 1958.godine u izdanju „Džepne knjige“ iz Sarajeva, a da je prvo reprint izdanja objavljeno prije 21 godinu.
“'Zaloga' pripada periodu tradicionalnog realizma. Mijuškovićeva prioritetna vokacija je drama. I drama u 'Zalogi' je primarna i dobrano nadmašuje romanesnost. Mijušković 'Zalogom' uranja i u etos i u etnos crnogorski”, kazao je Perošević i dodao da Mijušković posebno, u „slikanju“ likova koristi dramski trenutak.
Podsjetio je da je bilo nekoliko dramatizacija “Zaloge”, da je posljednju uradio dramaturg Obrad Nenezić, da je veoma uspjela i da je prošle godine postojao projekat da se ona postavi na scenu ali da se to nije dogodilo vjerovatno zbog nedostatka materijalnih sredstava.
“'Zaloga' je jedno vrijedno djelo, roman koji može da stavi ime Vladimira Mijuškovića u red zaslužnih kulturnih poslenika i pisaca u istoriji crnogorske književnosti”, kazao je Perošević.
Renata Bulajić, direktorica Biblioteke „Njegoš“, kazala je da pomenute knjige zaslužuju da se uvrste u kulturnu baštinu ne samo Nikšića, nego i države.
“Kroz roman ’Zaloga’ i monografiju ’Nikšić-Onogošt’ želimo da prethodnim generacijama pomognemo da se podsjete, a budućim da nauče, a i jednima i drugima da ne zaborave”, kazala je Bulajićeva.
Prema njenim riječima odlučili su da bibliotekama svih nikšićkih osnovnih i srednjih škola, kao i fakultetima koji postoje u gradu pod Trebjesom poklone određeni broj pomenutih knjiga.
Simpozijum u čast Mijuškoviću
“Zar nije u pitanju naša indolencija, ako imamo fakultet sa dvije katedre za jezik i književnost, novoosnovani Institut za jezik i književnost na Cetinju, ako imamo univerzitetsku kritiku, ako su nam novine pune kritičara, da nad djelom Vladimira Mijuškovića postoji veo”, kazao je Perošević.
Jedini časni izuzetak je, kako je istakao, Književna zajednica “Vladimir Mijušković” koja čuva ime uvaženog profesora. Izrazio je nadu da će naredne godine, kada Književna zajednica proslavlja 50 godina postojanja ili 2019, kada će biti obilježeno 110 godina od rođenja Mijuškovića, biti upriličen simpozijum njemu u čast.
Bonus video:
