Zajednički naziv za razne tegobe prilikom varenja hrane koji se javljaju u gornjem dijelu sistema za varenje je dispepsija. Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih problema. Pritom se u oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sistema, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaestopalačnog, dok se u preostalih 50 posto bolesnika ne nalazi takvih promjena.
Dispepsija označava neprijatnost nakon obroka ili bol lokalizovanu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela sistema za varenje.
Simptomi ovog stanja su bolo, pečenje, osjećaj neprijatnosti i mučnine u želucu, osjećaj pritiska i nadutosti, osjećaj punoće sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem gasova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.
Poznato je nekoliko faktora rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića, prekomjeran unos kafe (više od četiri šoljice na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovna ishrana),gojaznost, izloženost stresu, upotreba određenih ljekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitne i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori.
Hrana je najvažnija
Navike u ishrani i izbor hrane igraju značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna ishrana pomaže uspostavljanju boljeg varenja jer smanjuje bol i nelagodu.
Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka.
Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovan unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir).
Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje.
Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, bijeli luk, luk i pušenje. Takođe, neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od paradajza, crvena paprika, čili i biber.
Ljudi koji imaju problem sa želucem ne bi trebalo da legnu nakon obroka, posebno ako je obrok bio obilan te bogat mastima i proteinima. Obilni obroci bogati mastima i proteinima stimulišu obilno lučenje želučanih sokova i usporavaju pražnjenje želuca. Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjereno mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije lijeganja.
Dobre masnoće
I omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba da bude obilno zastupljena riba, posebno vrste iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.
Jogurt je važan
Fermentisani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sistemu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori, napominju naučnici.
Čajevi koji pomažu
U narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu sistema za varenje najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, komorača, iđirota, stolisnika i nane, kao i pelina i maslačka.
U situacijama težeg liječenja H. pylori koriste se ljekovite biljke, poput žalfije, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina, jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na H. pylori.
Ovu hranu treba izbjegavati:
Masna hrana, čokolada, bijeli luk i luk okidači su bola u želucu, koji mogu izazvati i citrusi te začini poput čilija i bibera.
Iz prehrane izbacite sve što ima predznak ‘pre’ - ljuto, slano, kiselo, hladno, vruće - jer ćete želudac opet brzo nadražiti. Izbjegavajte i sirovu hranu koja se puno teže vsri te tako pogoršava simptome.
Topli oblozi mogu pomoći
Ako vas češće ‘hvata’ bol u želucu, osim ljekovima, ublažiti je možete toplim oblozima.
Natopite peškir vrućom vodom pa ga ocijedite, lezite te ga položite na bolno mjesto. Prekrijte oblog dekicom i pokušajte da se opustite. Toplina opušta mišiće, pojačava cirkulaciju, smanjuje nadutost i smiruje bolove.
A+ krvna grupa sklonija je raku želuca
Hronični gastritis dugotrajna je upala želučane sluznice i u 70 posto slučajeva uzrokuje je Helicobacter pylori, bakterija koja može u konačnici dovesti do raka želuca. Naučna istraživanja pokazala su da je krvna grupa A+ sklonija raku želuca nego druge grupe.
GERB ili refluks
Ako patite od bola u grudnom dijelu moguće je da patite od gastroezofagealne refluksne bolesti, poznatije pod skraćenicom GERB, koja nastaje nakon što se želučani sadržaj vrati u jednjak, usta i disajne puteve. To se najčešće događa dok ležite ili tokom saginjanja. GERB karakteriše bol u grudima ali i lako kvarljivi zubi.
Bonus video:
