Trinaestojulska nagrada, najveće državno priznanje, uručena je danas vajaru Miodragu Šćepanoviću, profesoru Davidu Kalaju i doktoru Svetozaru Saviću.
Nagradu je ovogodišnjim laureatima uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, na svečanosti u Vili Gorica.
Brajović je kazao da su na svim Crnogorskim putevima "jasnim i onima u magnovenju, postojali ljudi koji su znali kako, i govorili kamo, i prije ili kasnije ispaštali, ili bili nagrađivani za svoje stavove i vizije, sputavani ili motivisani u svojim djelanjima i djelima – kako ko, i kako koji“.
"Ali su postojali oni koji su bili, jesu i biće ogledalo i putokaz napredne Crne Gore“, poručio je Brajović.
Prema njegovim riječima, danas su oni nagrađeni, juče su drugi, a sjutra će biti treći.
"Ali svi oni dobro znaju da ponijeti Trinaestojulsku nagradu znači nositi biljeg Crne Gore, breme izazova i odluka, i radujem se što su upravo ovi ljudi postali znamenitost znamenite Crne Gore“, istakao je Brajović.
On je rekao da je rad na prosvjećivanju najveći zadatak društva, i da će prosvjećenija Crna Gora biti još poželjniji dom za njene građane.
"U to ime dobitnicima Trinaestojulske nagrade zahvaljujem na tome što stvaraju među nama, čestitam i želim im dug umjetnički i naučni rad i doprinos u dugom i prosperitetnom napretku Crne Gore u 21. vijeku“, kazao je Brajović.
Odluku o ovogodišnjim laureatima donio je 26. juna Žiri čiji je predsjednik bio Gojko Kastratović, a članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević.
Kastratović je kazao da je, u konkurenciji 32 kandidata, Žiri odlučio da nagrade dodijeli Šćepanoviću, Kalaju i Saviću, za djela koja imaju izuzetan značaj za Crnu Goru.
Kako je naveo, Šćepanović je rođen u Kolašinu 1953. godine, diplomirao je na fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu, član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i udruženja Jesenji salon iz Pariza.
Imao je 21 samostalnu i 50 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Šćepanovića su, kako je pojasnio Kastratović, za Trinaestojulsku nagradu preporučile tri izložbe u posljednje dvije godine.
Prema riječima Kastratovića, Savića su za nagradu preporučila trojica istaknutih naučnika iz oblasti biotehnologije.
Savić je rođen u Nikšiću, 1962. godine, osnovne studije završio je na Poljoprivrednom fakultetu u Novom sadu, a magistrirao je i doktorirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.
Kastratović je naveo da je Savić imao specijalizacije i dobio sertifikate u Ljubljanu, Londonu, Zagrebu, Mičigenu i Atini, i autor je 11 stručnih publikacija i učenika.
Savić je zaposlen u Sektoru za razvoj kompanije Plantaže, a istovremeno je angažovan kao viši naučni saradnik u oblasti biotehnologije na Biotehničkom fakultetu u Podgorici.
Za Trinaestojulsku nagradu preporučila ga je Monografija Crnogorska ampelografija, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Kalaja su za Trinaestojulsku nagradu predložili profesori Univerziteta Crne Gore.
Rođen je 1971. godine u Podgorici, završio je studije matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, a magistrirao je i doktorirao u Beogradu.
Redovni je profesor na PMF-u, urednik je nekoliko matematičkih naučnih časopisa, i dobitnik nagrade Ministarstva nauke za najuspješniji nacionalni projekat.
Od 2004. godine vodi studijski program za obrazovanje učitelja na albanskom jeziku.
"Žiri smatra da su dobitnici nagrade, svako u svojoj oblasti, doprinijeli razvoju nauke i umjetnosti, ne samo na nivou Crne Gore, nego i u inostranstvu, predstavljajući tako umjetničke i naučne domete Crne Gore široj međunarodnoj javnosti“, zaključio je Kastratović.
Savić je, obraćajući se u ime nagrađenih, kazao da su veoma počastvovani što su ovogodišnji laureati najvećeg crnogorskog državnog priznanja.
On je čestitao žiriju što je, kako je naveo, pokazao visoke stručne i etičke kvalitete prilikom vrednovanja pojedinačnih doprinosa kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu.
"Ovim ne želim da ni na jedan način umanjim doprinos ostalih 29 kandidata koji su kroz nauku, kulturu, umjetnost i sport doprinijeli prepoznavanju crnogorskog identiteta i posebnosti“, naglasio je Savić.
On je rekao da sva djela, bilo naučna, bilo umjetnička, oslanjaju se jedna na drugo, i rezultat su autorske ekspresije.
"Pred Crnom Gorom stoje veliki izazovi, a jedan od najtežih je kako u današnje dinamične trendove, proistekle iz digitalne kulture, unaprijediti i očuvati njenu tradiciju i identitet“, kazao je Savić.
On je dodao da vjeruje da su djela svih nominovanih kandidata jedinstven doprinos boljem razumijevanju Crne Gore.
"Pored države, institucija i kompanija, iza autorkih doprinosa stoje najvećim dijelom veliki rad i požrtvovanost njihovih porodica“, zaključio je Savić.
Galerija
Bonus video:
