Grupa crnogorskih intelektualaca, među kojima su pisci, publicisti, slikari, uputila je premijeru Dušku Markoviću i žiriju za Njegoševu nagradu, odnosno njegovom crnogorskom članu Vlatku Simunoviću, predlog da se ovogodišnja Njegoševa nagrada posthumno dodijeli Radovanu Zogoviću.
Kako smatraju, Zogović, kao velikan crnogorske i jugoslovenske književnosti, zaslužio je nagradu koja mu svojevremeno nije pripala iz političkih razloga.
"Iza Petra II Petrovića Njegoša je ostalo njegovo veliko državničko i književno djelo i nagrada koja nosi njegovo ime, a dodjeljuje se velikanima južnoslovenskih književnosti. Radovan Zogović je klasik crnogorske književnosti, stvaralac koji svojim ukupnim djelom može stati uz Njegoša i dosadašnje dobitnike Njegoševe nagrade. Tvorac literature visokih estetskih i etičkih dometa, jezika koji je samo njegov – zogovićevski, koji na najbolji način daje potvrdu crnogorskom jeziku, pa tako i našem postojanju," stoji u saopštenju potpisnika zahtjeva.
Kako su podsjetili, Zogovićev razuđeni opus čine: pjesničke knjige: Plameni golubovi, Prkosne strofe, Artikulisana riječ, Knjažeska kancelarija, Lično, sasvim lično, Supret za sjutra, knjige proze Pejzaži i nešto se dešava, Noć i pola vijeka, Kožuh sa pola rukava, te esejsitičko – kritičke knjige: Na poprištu, Usputno o nezobilaznom, posthumno objavljeno Postajanje i postojanje.
"Objavio je Crnogorske epske pjesme, najstudiozniji izbor i pristup našoj epici do sada urađen. Pisac je izuzetne studije o „Gorskom vijencu“ Njegoševa poema o borbi za slobodu, najkompleksnije – jer je njegovog tvorca razumio i kompletno i sveobuhvatno, kao niko do sada," stoji u saopštenju.
Zogović je, dodaju, prevodio i objavljivao: djela Gogolja, Čehova, Cvetajeve, Ahmatove, Gorkog, Leonova, Aligera, Inbera, Nazima Hikmeta, Blaža Koneskog, a njegova djela su prevođena na ruski, poljski, bugarski, albanski, češki, mađarski, francuski, engleski i italijanski jezik.
Kako su kazali, radi se o opusu – monumentu koji na najbolji način profiliše biće crnogorskog naroda, stremeći u etičke visine, koje je crnogorski narod dostigao, i njegove korijene koji sežu duboko, u samo crnogorsko postojanje.
"Zogović je u najljepšem smislu nacionalni pisac, sa univerzalnim porukama koje iskre iz crnogorske posebnosti. Ne postoji pisac čije se djelo, i njegov tvorac, bez ostatka poistovijetili sa zemljom na kojoj je rođen, njenom tradicijom i duhovnošću, pa nam sve to daje za pravo da javno i glasno zaključimo da, bez kompletnog Zogovića, nije kompletna ni Crna Gora, ni cnogorski jezik, ni crnogorski narod, niti narodi koji u njoj žive. Zogović je pisac svih, respektovan od svih. Tek sa njim kompletnim, mi smo kompletni," stoji u predlogu.
Kako smatraju, sadašnjom dodjelom bi se "ispravila istorijska nepravda učinjena prema ovom pjesniku, njegovom djelu i prema Crnoj Gori."
"Uz dužno poštovanje propozicija konkursa za dodjelu ovog visokog priznanja živim autorima, dajemo sebi za pravo da vam predložimo da ovo priznanje posthumno dodijelite pjesniku Radovanu Zogoviću, koji je svojevremeno bio nominovan za Njegoševu nagradu, ali na žalost i stid onih koji su odlučivali, nije prošao. Sadašnjom dodjelom bi se ispravila istorijska nepravda učinjena prema ovom pjesniku, nepravda prema njegovom djelu, nepravda prema Crnoj Gori. Zogovićevo djelo nam daje za pravo da ovako mislimo, zborimo i predlažemo. Ime Radovana Zogovića je za sva vremena ispisano zlatnim slovima preko našeg postajanja i postojanja, pa takvim slovima treba da bude upisano i na Njegoševoj Biljardi, među dosadašnje dobitnike ovog priznanja. Time Njegoševa nagrada dobija posebn značaj, a nepravdu koju je učinilo jedno vrijeme, isprvlja ovo, u kome evropska Crna Gora vrednuje djela svojih velikana, na način koji je doličan i njoj i njenom, u ovom slučaju, besumnje, poslije onog čije ime nagrada nosi, najvećem crnogorskom pjesniku – Radovanu Zogoviću," smatraju potpisnici predloga.
Posthumnim dodjeljivanjem nagrade, kazali su, "ćemo potvrdti sebe, vrijeme u kome živimo i Crnu Goru, zemlju pjesnika koju je toliko volio, opjevao i, nadasve, ovjekovječio."
"Na taj način bi nepravda bila ispravljena, ispunjen dug koji nosimo, pokazana odgovornost pred istorijom, svijetom i sopstvenom savješću," rekli su.
Oni su pozvali člana žirija Vlatka Simunovića da ostatak žirija upozna sa predlogom, da ga pročita na sjednici i da stane uz njihov predlog, koji, smatraju, ima "istorijsku i etičku opravdanost i, ubijeđeni smo, plebiscitarnu ontološku podršku."
Potpisnici predloga da se Radovanu Zogoviću dodijeli Njegoševa nagrada su:
- Jevrem Brković
- Rajko Cerović
- Dimitrije Popović
- Đorđe Borozan
- Miraš Martinović
- Miroslav Ćosović
- Milan Vukčević
- Branislav Brković
- Milun Lutovac
- Aleksandar Čilikov
- Slobodan Čukić
- Zoran Jocović
- Radmilo Marojević
- Aleksandra Vuković
- Tatjana Đurišić Bečanović
- Slobodan Backović
- Danijela Radojević
- Milena Burić
- Jelena Bašanović Čečović
- Žarko Radonjić
- Božidar Šekularac
- Zorica Mrvaljević
- Marijan Miljić
- Radoje Pajović
- Vojo Stanić
- Marija Ivanović
- Dragica Miljić
- Slobodan Simović
- Jakov Mrvaljević
- Amer Ramusović
- Aldemar Ibrahimović
- Mirsad Rastoder
- Miloš Milošević
- Miodrag Vlahović
- Goran Sekulović
- Nela Savković Vukčević
- Boris Jovanović Kastel
- Radenko Šćekić
- Balša Brković
- Ana Kaluđerović
- Vukić Pulević
- Miodrag Koprivica
- Ranko Đonović
- Danilo Burzan
- Veso Đuranović
- Vladimir Vukčević
- Radomir-Rajo Vulikić
- Svetozar Savić
- Gojko Kastratović
- Vukajlo Gluščević
Bonus video:
