Oboljenje koje već godinama unazad predstavlja medicinski fenomen i predmet mnogobrojnih istraživanja i naučnih teorija – vitiligo, prema statističkim podacima ima svega jedan do dva odsto svjetskog stanovništva.
Šta je vitiligo?
Termin označava pojavu bijelih, jasno ograničenih polja na koži bez pigmenta, a može zahvatiti i kosmate djelove tijela, kao i sluzokože. Nastaje zbog nedostatka melanina, pigmenta u koži, kao posljedica prestanka aktivnosti ili uništavanja melanocita, ćelija koje produkuju melanin. Vitiligo se javlja kod jedan do dva odsto populacije, nezavisno od rase, godina i pola, dok je kod ljudi sa tamnijom bojom kože upadljiviji, jer je i kontrast veći.
Najčešće se javlja između 10. i 30. godine života, ređe u starosti, a u preko 30 odsto slučajeva javlja se i kod drugih članova porodice. Rizik da se pojavi kod djece pacijenata koji imaju vitiligo je do 10 odsto, dok veći rizik postoji kod ljudi kod kojih su u porodici prisutna oboljenja štitne žlijezde i dijabetes, jer postoji autoimuna priroda bolesti. Faktori nasleđa (genetika) i faktori okoline jesu okidači koji dovode do progresivnog oštećenja zahvaćenih melanocita. Mnogi pacijenti nastanak ovog oboljenja pripisuju stresu, nekoj bolesti, fizičkoj ili psihičkoj traumi. Nekada i opekotine od sunca mogu biti okidač.
Kako prepoznati vitiligo?
Tipične promjene kod vitiliga su tačkaste ili mrlje bijele boje u obliku krugova, rjeđe linearne. Nekada počinju kao manje promjene pa se lagano šire, u periodu od nekoliko mjeseci. Pojavljuju se najviše oko prirodnih otvora (očiju, usta, analnog otvora), genitalno, na prstima, laktovima i koljenima.
Često su promjene simetrično raspoređene na tijelu. Dijagnoza vitiliga se postavlja kliničkim pregledom dermatologa. Važno je znati da nisu sve bijele fleke vitiligo. Nekada se u dijagnozi razmatra i postojanje površnih gljivica ili polja svijetlije boje kod pacijenta sa dječjim ekcemom, dok je u nekim slučajevima neophodno uraditi biopsiju kože sa patohistološkim pregledom kako bi se potvrdila dijagnoza.
Može li se vitiligo izliječiti?
Lečenje vitiliga je kompleksno i dugotrajno, a još nije otkriven tretman koji bi u potpunosti sprečio razvoj novih promena. Lekovi pomažu da se pigment vrati, pa se najčešće propisuju kortikosteroidne kreme ili masti i kalcineurinski inhibitori (kreme). Uz to se u nekim slučajevima savjetuje i korišćenje terapije svijetlom (fototerapija), pogotovu ukoliko je promjenama zahvaćena veća površina kože. Repigmentacija može biti i spontana, kada su u pitanju svježije promjene kod mlađih pacijenata.
Kako zaštititi dio kože koji je zahvaćen vitiligom?
Zaštita od sunca se uvijek savjetuje jer su površine bez pigmenta izuzetno osjetljive i lako pocrvene. Korišćenje zaštitne odjeće i preparata sa visokim zaštitnim faktorima spriječava pojavu opekotina i ublažava kontrast između zdrave i kože zahvaćene ovim oboljenjem. Prekrivanje polja vitiliga šminkom, tzv. kozmetička kamuflaža je jako korisno za one površine koje su ograničene na izložene djelove tijela. Primjena ove metode može i znatno pomoći pacijentima u prihvatanju ove bolesti i učiniti je manje stresnom, prenosi Nedeljnik.
Bonus video:
