Da se ne zaborave vojne starješine Pješivačkog bataljona potrudio se Ilija Mijušković koji je objavio knjigu o njima, “Komandiri Pješivačkog bataljona”, a koja je promovisana na Bogetićima u organizaciji Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (UBNOR-a) i antifašista Nikšić i književne zajednice “Mirko Banjević”. U knjizi su detaljno obrađeni sedam vojnih starješina Pješivačkog bataljona Crnogorske narodne vojske od 1861. do 1916. godine - Peko i Radomir Nikčević, pop Đoka Mijušković, Radoje Kontić, Spasoje Đukanović, Marko i Šćepan Mijušković.
Predsjednik UBNOR-a Slobodan Mirjačić kazao je da su se zahvalni potomci širom Crne Gore svojim slavnim precima odužili podizanjem raznih spomenika u znak poštovanja, a da je jedan od “spomenika” i Mijuškovićeva knjiga.
“Veliki doprinos da se ne zaboravi istorijska prošlost Pješivaca dao je i Ilija Mijušković. Sve ličnosti i događaji objavljeni u njegovim knjigama su detaljno i studiozno opisani na osnovu svih mogućih istorijskih dokumenata Državnog arhiva, biblioteka, Istorijskog instituta, brojne literature, leksikona, biografija. Mukotrpnim istraživačkim radom često nas obraduje novom knjigom”, kazao je Mirjačić.
Posljednja Mijuškovićeva knjiga, “Komandiri Pješivačkog bataljona”, prema riječima Mirjačića, daje “pravu sliku vremena, načina življenja, običaja i komandovanja pješivačkih komandira”.
Prof. dr Nada Tomović podsjetila je da je čin komandira u crnogorskoj vojsci ustanovljen 1861. godine. Osvrnula se na crnogorsko-osmanske ratove i pojedine bitke u kojima su aktivni sudionici bili komandiri Pješivačkog bataljona, poput onih na Muratovici, Ravnom, Gluvoj Smokvi, Vučijem Dolu, Ostroškom klancu, Nikšiću, Baru...
Autor knjige zahvalio se svima koji su pomogli da pomenuta knjiga bude objavljena, ali i predstavljena na Bogetićima, mjestu gdje su opisani komandiri “okupljali vojnike, dijelili naoružanje, odlazili u bojeve”.
Sedam portreta starješina Pješivačkog bataljona
Dr Jasmina Nikčević kazala je da čitanje knjige izaziva posebne emocije, ali najviše ponos na prošlost i slavne pretke. Ilija Mijušković, prema njenim riječima, na poseban način ispravlja i onu ponekad i opravdano napravljenu nepravdu, da se pri pisanju velikih istorijskih događaja samo ovlaš pomenu nosioci zbivanja na terenu.
“Zanimljiva je struktura ovih sedam portreta - medaljona, komandira Pješivačkog bataljona. Istorijsko-biografski prilog, prezentacija autentičnih kazivanja, gusta dokumentovana građa, faksimili, u fusnotama pojašnjenja bibliografskog tipa, ilustracija vizuelnog reda, ali i duža niska stihova i kontinuitet opjevanih junačkih pogibija, sve to kao da intezivira etiku i epiku života i smrti”, kazala je Nikčević.
Prema njenim riječima posebno je značajan, i sadržajno i simbolički, epski diskurs.
Bonus video:
