Dojenje štiti majku od srčanih i moždanih udara

"U trudnoći se metabolizam drastično usporava jer buduće majke pohranjuju masnoće kako bi imale dovoljno energije za razvoj fetusa, a onda i dojenje, koje potom ubrzava metabolizam i podstiče gubljenje kilograma"
84 pregleda 0 komentar(a)
dojenje, Foto: Shutterstock
dojenje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 24.06.2017. 10:14h

Dosad se znalo za neke kratkoročne prednosti dojenja, poput gubljenja nakupljenih kilograma, snižavanja nivoa holesterola u krvi, regulacije pritiska i glukoze. Ipak, čini se da to nije sve.

Različiti su stavovi kada je riječ o dojenju i koliko ga drugo treba praktikovati, je li za dijete bolje ako se doji duže od prosjeka ili to ima negativne učinke...

Bilo kako bilo, uvijek se u središte rasprava stavlja dobrobit za dijete, dok se premalo govori o tome kako dojenje utiče na majku.

Za majčino optimalno zdravlje te manji rizik od srčanog i moždanog udara kasnije u životu dijete treba da doji punih godinu dana, pokazuje istraživanje.

Da budemo još precizniji, što duže majka doji dijete, to je bolje za njeno kardiovaskularno zdravlje.

"U trudnoći se metabolizam drastično usporava jer buduće majke pohranjuju masnoće kako bi imale dovoljno energije za razvoj fetusa, a onda i dojenje, koje potom ubrzava metabolizam i podstiče gubljenje kilograma", objašnjava doktor Sejn Peters, voditelj studije.

U istraživanje Univerziteta u Oksfordu bile su uključene 289.573 žene u pedesetim godinam, posmatranih u periodu od osam godina. Većina su bile majke, a nijedna na početku nije imala kardiovaskularna oboljenja.

Nakon osam godina zabilježen je 16.671 slučaj koronarne srčane bolesti, koja uključuje srčani udar, te čak 23.983 slučaja moždanog udara. Žene koje su dojile u prošlosti imale su devet odsto niži rizik od srčanog te osam odsto od moždanog udara.

Majčino mlijeko najbolja hrana

Majčino mlijeko sadrži sve što bebi treba u prvih šest mjeseci života hranjive materije, minerale, vitamine, vodu, antitijela bukvalno sve! Majčino mlijeko poboljšava imunitet djeteta, smanjuje šansu za nastajanje kasnijih bolesti u životu alergije, astme, raznih vrsta infekcija, dijabetesa...

Djeca koja su sisala imaju manji rizik od razvijanja gojaznosti, ali i manju potrebu za protezama, jer im se vilica bolje razvija, pa zubi kasnije bolje rastu. Neke studije pokazuju da čak postoji i značajna razlika između koeficijenta inteligencije djece koja su sisala i one koja nisu.

Što se duže doji, veće su šanse da će beba imati više koristi od majčinog mlijeka. Dojenje prije svega štiti bebu od pojave proliva, upala i infekcija organa za disanje, upala srednjeg uha, šećerne bolesti.

Dojene bebe manje obolijevaju od astme, aler-gije, ekcema, infekcije mokraćnih puteva, imaju manje stomatoloških problema, bolji vid. Isto tako, srčana oboljenja se preventiraju dojenjem, prenose Nezavisne.

Bonus video: