Prosvjetni rad Mihaila Bukvića

U Nikšiću je prof. Mihailo Bukvić službovao od 1913. do 1916. godine kao prvi direktor gimnazije
147 pregleda 0 komentar(a)
Zbornik Mihailo Bukvić, Foto: Svetlana Mandić
Zbornik Mihailo Bukvić, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 12.06.2017. 09:58h

Kao dugogodišnji radnik arhiva Žana Tassan odlučila je da “uradi nešto za porodicu“, a ne samo za ustanovu u kojoj radi. Tako je nastao zbornik dokumenata “Prosvjetni rad profesora Mihaila Bukvića 1903-1916“, knjiga koja je dio kulturne, ali i porodične tradicije.

"Ovdje sam po dva osnova, kao autor zbornika i kao unuka profesora Mihaila Bukvića. Na Zborniku sam radila sedam godina i mislim da sam uradila dobro“, kazala je Tassan na promociji Zbornika u Nikšiću, gradu u kome je Bukvić službovao od 1913. do 1916, kao prvi direktor Gimnazije.

Osnovu Zbornika čini 940 dokumenata koje je Tassan sabrala iz fonda Ministarstva prosvjete i Crkvenih poslova Knjaževine/Kraljevine Crne Gore koji se nalaze u depoima Državnog arhiva na Cetinju.

Prema riječima profesora Predraga Vukića veliki je broj značajnih ličnosti koje su u Crnoj Gori praktično zaboravljene, a zasluživale su naučnu i arhivističku obradu. Jedna od takvih ličnosti je i prof. Bukvić. Govoreći o Bukvićevom životu i radu Vukić je kazao da je ukazom knjaza Nikole bio član Prosvjetnog savjeta knjaževine Crne Gore.

"Ne može se sagledati rad bilo kog intelektualca, bilo koje značajne ličnosti, bez zbornika koji je najbolji put da se stekne jedan cjelokupni uvid u bilo čiji život, pa tako i u život i rad profesora Bukvića“, kazao je Vukić.

Dokumenti su podijeljeni u tri poglavlja - 18 pisama iz cetinjskog službovanja, 807 iz perioda kada je na službi bio u Podgorici i 115 iz Nikšića. Tu su i fotografije, tri dopisinice koje je poslao porodici iz zatvora u Karlštajnu, brojni dopisi, zapisnici sa sjednica Nastavničkog vijeća.

"Ne bi Bukvić bio rasvijetljen kao istorijska ličnost da se nije pojavio ovaj zbornik i to baš povodom stogodišnjice od njegove smrti. Iz ovih dokumenata provijava svakidašnji život prosvjetnog radnika toga vremena koji je bio, mora se priznati, težak, turoban, opor, bremenit brojnim iskušenjima“, kazao je Vukić.

Arhivski dokumenti, kazao je Vukić, su izvori prvog reda jer iz njih saznajemo istoriju, ali i život i rad intelektualaca kakav je bio Bukvić. Tokom cijele karijere Bukvić je radio na unapređenju crnogorske prosvjete, bilo radom u školi, bilo na pisanju zakona u ovoj oblasti, trudio se i zalagao za obezbjeđivanje adekvatnih uslova rada u školama pod njegovim upraviteljstvom, kako za nastavnike tako i za učenike, zalagao se za dodjelu stipendija siromašnim talentovanim učenicima, posebnu pažnju je posvećivao pripadnicima drugih vjeroispovijesti trudeći se da za sve đake bude jednak kriterijum.

Direktor Gimnazije Žarko Raičević kazao je da Bukvić nije ostavio dubok trag samo u Nikšiću, već i u Podgorici i na Cetinju, gdje je službovao, kao i da se iz poruka koje su razmijenili prvi direktor nikšićke Gimnazije i kralj Nikola ima šta izvući i da bi to trebalo biti štivo koje će se ponavljati iz generacije u generaciju.

Unuk i profesorov imenjak, Mihailo Burić, zahvalio se svima, posebno Opštini i predsjedniku Veselinu Grboviću što su organizovali promociju Zbornika koji je izdao Državni arhiv Crne Gore.

Bonus video: