Esejista i književni kritičar Ramiz Hadžibegović podnio je Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara inicijativu za proglašenje meraka nematerijalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori, te inicijativu za ustanovljavanje Dana meraka.
"Svako od nas svakog dana nađe trenutke za meračenje. Tako je počev od kave, koju pijemo poslije ustajanja, sa društvom… Merak je ono što bi svako od nas trebalo da sebi priušti, to je smisao života“, kaže Hadžibegović, koji je prije podnošenja inicijativa, o predlogu, kroz diskusije i ankete na više portala, godinama osluškivao mišljenje javnosti na temu.
U jednoj od njih, na portalu Montenegrina.net, 98 odsto, odnosno 751 anketirani ideju smatra izvanrednom. Obrazlažući inicijativu, Hadžibegović navodi da je praksa upražnjavanja meraka kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i žive baštine naroda koji dijele ovaj prostor u Crnoj Gori i velikom dijelu balkanskog poluostrva veoma živa i funcionalna.
"Ovaj autentični i reprezentativni fenomen duhovne kreacije vjekovnog trajanja, zaslužuje da se nađe u registru nematerijalnog dobra Crne Gore, budući da je važan, kako zajednici kroz koju se taj običaj manifestuje, definiše, identifikuje i prepoznaje u mnoštvu drugih kulturnih različitosti, tako i svakom njenom pojedincu”, navodi on.
"Merak i kultura, merak i umjetnost, umjetnik i emocije, na ovim našim prostorima idu zajedno; merak je vezan za duhovno stanje kojem svakodnevno preferira najveći dio naših građana“, rekao je Hadžibegović.
Esejista i književni kritičar navodi da je duga tradicija upražnjavanja meraka glavni podsticaj da inicira njegovu zaštitu i ustanovljavanje Dana meraka. Hadžibegović ne planira da ostane samo na tome, već želi da merak bude i pod UNESCO zaštitom.
On u inicijativi navodi da bi dan meraka građanima pružio priliku da, u zvaničnoj formi državne odluke, reafirmišu smisao svog života, njegovu suštinu, važnost, vitalnost i istinsko uživanje.
"Inicijativa je izraz svijesti o važnosti očuvanja meraka kao dijela običaja vlastite prošlosti, sa željom da naši ljudi svoju svakodnevicu doživljavaju kao baštinu, iako će se na ovim balkanskim tradicionalnim prostorima odmah postaviti pitanje ko je vlasnik ove naše autohtone kulture”, navodi on.
Merak odavno inspiriše Hadžibegovića i njegova priča o meraku objavljena je i u zbirci autorovih eseja "Blisko kraju".
Ideju da napiše tekst posvećen meraku dao mu je sin Damir, koji je tokom studija po nekoliko mjeseci boravio u Americi.
"Povremeno, razmišljao sam o mogućnosti da tamo, po završetku školovanja, nastavi da živi. Nakon svog posljednjeg boravka, radoznao, upitao sam ga da li bi mogao živjeti u Americi. Na moje iznenađenje odgovorio je: “Tata, život je suviše kratak, a ja nemam namjeru da svoj merak, koji imam ovdje, trampim za malo teško stečenog bogatstva”.
Pojam merak, navodi Hadžibegović u tekstu, nije lako prevesti na neki od svjetskih jezika.
"Kad se pomene merak, engleski ostaje bez teksta dodaje kako u Bosni, ali i kod nas, izraz ćeif ili ćef, ima najbliže značenje meraku. Objašnjavajući šta merak u stvari znači, on navodi da je “poetika tog fenomena, čudesnog karaktera, zasnovana na hedonističkom principu života, zbog čega se dosta razlikuje od evropskog shvatanja uživanja”.
"On pristaje i priliči senzibilitetu čovjeka koji živi opušteno, lagodno, spontano, koji svoje obaveze rješava bez nervoze i ishitrenih reakcija. Ili, kako se u našem žargonu kaže: s merakom prema meraku, koji ima dušu prostu, jednostavnu, i baš zbog toga zaslužuje da se voli, cijeni i poštuje".
Bonus video:
