U državnim tužilaštvima u Crnoj Gori prošle godine zaključeno je 167 sporazuma o priznanju krivice, od čega je u 13 osnovnih i dva Viša državna tužilaštva 139, dok je u Specijalnom državnom tužilaštvu zaključeno 28 sporazuma.
Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao je da danas Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2016. godinu, o kojem će, kako je saopšteno, zaključke donijeti na narednoj sjednici.
U Izvještaju se, između ostalog, navodi i da su primjenom instituta odloženog krivičnog gonjenja, državni tužioci riješili predmete protiv 591 učinilaca, što je 18,45 odsto od ukupnog broja odbačaja.
Vrhovni držani tužilac, Ivica Stanković, kazao je predstavljajući Izvještaj, da je u postupku sudske kontrole optužnica iz nadležnosti Državnog tužilaštva protiv 835 osoba, potvrđeno 813 optužnica, ili 97,37 odsto.
Stanković je naveo da je SDT sarađuje sa tužilaštvima država u okruženju, u cilju identifikacije izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina koji su crnogorski državljani, i eventualnog ustupanja predmeta koji su formirani u tim tužilaštvima.
“Sprovedene su dvije aktivnosti koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu, treća se odnosi na Srbiju”, kazao je Stanković.
On je rekao da su kapaciteti SDT-a za gonjenje krivičnih djela ratnih zločina unaprijeđeni, ne samo na tužilačkom, nego i na savjetničkom nivou.
Planirana je, kako je naveo, i analiza starih predmeta, kako bi se provjerilo da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene.
“Suzbijanje nekažnjivosti ratnih zločina jedan je od prioriteta državno-tužilačke organizacije”, poručio je Stanković.
Na pitanje poslanice Marte Šćepanović u kom je predmetu podnijeta krivična prijava za krivično djelo u vezi sa terorizmom, koja je navedena u izvještaju, specijalni državni tužilac Milivoje Katnić rekao da se radi o osobi koja je duže vrijeme provela na ratištu u Siriji.
“Tužilaštvo je prikupilo dokaze za to krivično djelo, i podnijet je optužni predlog koji se nalazi u sudu, i očekuje se donošenje odluke”, kazao je Katnić.
Šćepanović je interesovalo i šta je opredijelilo Stankovića da donese obavezujuće uputstvo koje se odnosi na zabranu pritvaranja dvojice poslanika, na šta je on kazao da teško može govoriti o uputstvu, a da ne ulazi u suštinu predmeta koji nije pravosnažan.
“Koje su bile pobude i motivi? Ja bih mogao kontra pitanje da postavim, koje su bile pobude i motivi za neke ishitrene rokove koji su se desili u parlamentu”, kazao je Stanković.
On je istakao da u obavezujućem uputstvu koje je donio nema ničeg političkog, i da je u zakonu izričito rečeno da je pritvor krajnja mjera.
“Ne možemo sve da stavimo u pritvor, ako ne postoje zakonski uslovi”, naglasio je Stanković.
Poslanik Radule Novović upitao je da li tužilaštvo dovoljno poštuje princip zaštite dostojanstva ličnosti, podsjećajući na neka hapšenja, od kojih se, kako je naveo, neka završe i bez zadržavanja “a mediji od toga naprave veliku predstavu, čime se nanosi nenadoknadiva šteta pojedincima i njihovim porodicama”.
Stanković je istakao da su svi državni organi koji učestvuju u krivičnom postupku dužni da poštuju princip zaštite dostojanstva ličnosti.
“Ali, da li se zapitate kakvi su uslovi gdje se vrše privođenje, gdje je zgrada VDT, SDT-a i Višeg državnog tužilaštva? Sigurno će, kada nam se Tužilaštvu dodijeli odgovarajuća zgrada i sulovi za rad, biti više poštovanja dostojanstva lica čije se privođenje vrši”, kazao je Stanković.
Katnić je, na isto pitanje, istakao da SDT odlučuje o tome da li će osumnjičenom poslati poziv da se javi u određeno vrijeme i na određeno mjesto, ili će izdati naredbu za njegovo lišenje slobode i privođenje radi saslušanja.
“Način kako će oni biti privedeni, da li će im biti stavljene lisice i da li će one biti na prednjoj ili zadnjoj strani – o tome ne odlučuje SDT, nego policija na osnovu policijskog prava i procjene situacije”, precizirao je Katnić.
On je istakao da je protiv primjene mjere vezivanja, osim u izuzetnim slučajevima.
“Generalno, ističem da u određenim slučajevima, kada su u pitanju žene, mladi ljudi, ljudi koji se nalaze na redovnim poslovima radnim zadacima, koji se ne bave aktivnostima koje ukazuju da će izvršiti napad na policiju – ta mjera nije potrebna. Apelujem da se ona primjenjuje samo u krajnjoj situaciji”, naveo je Katnić.
Na pitanje poslanika Andrije Nikolića kako vidi svoju poziciju danas, s obzirom na aktivnosti koje sprovodi i na prijetnje kojima je izložen, Katnić je ocijenio da ne zamjera građanima, ali da se u crnogorskom društvu “dešava recivilizacijsko ponašanje, ili izmjena civilizacijskog koda”.
“Sada se kod nas zauzima stav i utiče na građanstvo da država nije važna, da nije tvorevina koja obezbjeđuje demokratska prava, da se na nju mođe atakovati čak i uz primjenu oružja, a da je važnija neka organizacija koja se može nazvati panslovenstvo, pravoslavlje ili nešto slično”, naveo je Katnić.
Prema njegovim riječima, da bi se to pojačalo i država dovela u hipokriziju, ne priznaju se institucije sistema, dovode se u pitanje i običajne vrijednosti - moral, pravda i poštenje.
“Da se ne bi priznale institucije, taj moralni kod se redefiniše u negativnom smislu, pa se kaže da je glavni specijalni tužilac član kriminalne organizacije, da je nesoj, da je udbaška krpa, da treba da se nađe pred pravdom, da će platiti kad – tad”, kazao je Katnić.
On je rekao da je to najmanje prijetnja specijalnom tužiocu.
“Ovdje se govori o svima drugima, prije svega o sudijama. Znate da su kod nas 80 odsto sudijice, i da one, po prirodi stvari, imaju obaveze i prema djeci, porodici i svemu ostalom. U kakvoj bi se one situaciji našle ako bi njihova karijera trpjela ovo što ja i moja karijera trpimo”, pojasnio je Katnić.
Bonus video:
