Specijalnom državnom tužilaštvu još nije dostavljena kompletna dokumentacija o privatizaciji Crnogorskog telekoma, niti je to tužilaštvo utvrdilo koliko su novca nezakonito zaradili osumnjičeni za malverzacije u tom poslu.
To je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković odgovorio Bojanu Zekoviću, članu Predsjedništva Socijaldemokratske partije.
Bivši čelnici nekad državne kompanije Oleg Obradović i Milorad Ivanović osumnjičeni su da su nezakonito pribavili sebi i drugima 2.300.000 eura tokom privatizacije Telekoma.
Obojica su u tužilaštvu negirali krivicu.
Stanković je objasnio da je u toku istraga protiv Ivanovića i Obradovića, koje sumnjiče za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju.
“U vezi sa izvršenjem ugovora zaključenih između pravnih lica Monet sa preduzećem Rawleigh Trading SA iz Londona”.
Zeković je Stankovića pozvao da ispita dosadašnje aktivnosti tužilaštva nadležnog u tom slučaju.
On ga je u pitanju podsjetio da je u martu 2014. Ambasada SAD zvanično potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma CG.
Vrhovni državni tužilac odgovorio da je naredba o sprovođenju istrage donijeta 30. oktobra 2015. godine, saopštio mu je kakvu su dokumentaciju tražili od Mađarske i Švajcarske, ali nije ni pomenuo dokumentaciju koju su u aprilu 2015. godine dobili iz SAD.
Iz dokumenata suda u Njujorku proizilazi da američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) tvrdi da je advokatica Ana Kolarević (Đukanović) primila mito u ime brata Mila Đukanovića nakon privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. Đukanovići su to negirali.
Iz dokumentacije povodom tužbe za korupciju protiv tri tadašnja direktora Mađar telekoma, proističe da je Obradović odigrao jednu od ključnih uloga u procesu sklapanja ugovora između firme Sigma i Telekoma, za koji SEC tvrdi da je poslužio za navodno podmićivanje “sestre najvišeg zvaničnika”. Međutim, iz Stankovićevog odgovora može se zaključiti da se SDT ne bavi istragom tog i još dva ugovora, preko kojih je takođe navodno isplaćen mito crnogorskim zvaničnicima u ukupnom iznosu od preko sedam miliona eura, kako tvrdi SEC.
Mađar Telekom je 2011. platio stotinjak miliona dolara po sporazumu sa SEC-om da ne bi išao na sud za korupciju u Crnoj Gori i Makedoniji a trojica bivših direktora su se sporazumjeli nakon maratonskog suđenja da za korupciju u Makedoniji plate blizu pola miliona dolara.
Stanković je Zekoviću pojasnio da su zamolbenim putem od VDT Mađarske tražili saslušanje pet osoba koje su u vrijeme zaključenja ugovora bili članovi Odbora direktora Telekoma CG i još dvije osobe iz te države, koje su nakon privatizacije bile na odgovornim funkcijama u toj firmi.
“Traženo je dostavljanje dokumentacije koja se odnosi na prepisku Mađar Telekoma i Telekoma CG u vezi sa zaključenjem i realizacijom spornog ugovora... Takođe, 4. januara 2016. upućena je zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći nadležnim pravosudnim organima Švajcarske”, pojasnio je Stanković.
VDT pojašnjava da su “nakon doglednog vremena” slali urgencije, komunicirali sa Ambasadom Mađarske, komunicirali sa kolegama u Švajcarskoj...
“Da bi konačno, 14. oktobra 2016. Ministarstvo pravde Švajcarske dostavilo odgovor po zamolnici”.
Mađarska je dokumentaciju koju su tražili specijalni tužioci dostavila tek 1. februara 2017. godine.
Tužiocima Milivoja Katnića dostavili su izjave saslušanih svjedoka i drugu dokumentaciju, a sve to predato je na prevođenje stalnom sudskom tumaču za mađarski jezik.
“Koji zbog obimnosti iste još nije izvršio prevođenje”, objasnio je Stanković.
Kipar i Njemačka još ćute, SDT bi da utvrdi ko je uzeo pare
Državni organi Kipra, Mađarske i Njemačke još nijesu crnogorskom Specijalnom državnom tužilaštvu odgovorili na zahtjeve koje su im slali u vezi sa privatizacijom Telekoma.
“U cilju daljeg rasvjetljavanja ove krivično-pravne stvari neophodno je i pribavljanje dokumentacije o krajnjim korisnicima novčanih sredstava koja potiču iz spornog ugovora, kako bi se rasvijetlile sve bitne činjenice važne za donošenje odluke u pogledu bitnih elemenata bića krivičnog djela za koje je istraga pokrenuta, odnosno radi utvrđivanja visine protivpravne imovinske koristi koja je pribavljena radnjama okrivljenih”, objasnio je Stanković.
Bonus video:
