Trećeg sajamskog dana održana je radionica o komunikaciji za zaposlene u organizaciji NVO Mladiinfo Montenegro. Radionica je, kako je istaknuto, imala za cilj da pomogne svima zainteresovanima da dodatno razviju različite vještine uspješne komunikacije, da se upoznaju sa različitim načinima slušanja koji omogućavaju uspješniji dijalog, te da detektuju osnovne probleme i greške koje se javljaju prije svega u poslovnoj komunikaciji.
U okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ predstavila je svoje skorašnje izdavačke poduhvate. Milorad Milović, rukovodilac bibliografskog odjeljenja Nacionalne biblioteke, predstavio je dva izdanja iz edicije „Bibliografije“: Bio-bibliografija Božidara Šekularca i Bio-bibliografija dr Jevrema Bjelice.
Slavica Glendža je predstavila knjigu “Katalog stare i rijetke knjige” koja predstavlja opis bogate starih i rijetkih zbirke koja je u posjedu Nacionalne biblioteke. Katalog stare i rijetke knjige je plod truda Ljubice Vučinić, dugogodišnjeg referenta na zbirci Stare i rijetke knjige Nacionalne biblioteke na Cetinju. Fotografije koje daju poseban pečat knjizi djelo su Lazara Pejovića.
Dragica Lompar predstavila je knjigu Deset godina izdavaštva u Crnoj Gori (2006 - 2016).
Milenija Vračar predstavila je knjigu Nezavisnost Crne Gore iz pera ranih autora (Berlinski kongres 1878 - Majski referendum 2006).
Govoreći o tradiciji crnogorkog ženskog pisma kao i o savremenim perspektivama književnosti koju pišu žene u Crnoj Gori, prof. Ksenija Rakočević je na današnjoj tribini o ženskom autorstvu u Crnoj Gori u okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja kazala predstavljajući govornice: „Sve su ove divne dame ponikle u kamenom hronotopu koji je ponajmanje naklonjen ženama.“ Rakočević je postavila pitanje o ulozi žena u uspostavljanju i dekonstruisanju djelovanja patrijahalne kulture na koje su govornice pokušale da ponude odgovre iz različitih, interdisciplinarnih aspekata.
Prof. dr Rajka Glušica govorila je o percepciji ženskih likova u dva kanonskih teksta crnogorskog devetnaestog vijeka: Njegoševom Gorskom vijencu i Primjeri čojstva i junaštva.
„Anonimnost i nevidljivost karakteriše crnogorsku ženu devetnaestog vijeka. Taj model imamo i u Gorskom vijencu. U popisu likova na prvoj strani Gorskog vijenca imamo preko četrdeset ličnosti, a od toga su samo dvije žene. Dva ženska lika koja su tu navedena su sestra Batrićeva i jedna baba. Obje nemaju sopstveno ime, već ime dobijaju tek od nekog ili nečeg drugog“, kazala je Glušica i dodala, govoreći o liku sestre Batrićeve da je „žena imala diskurzivnu moć jedino kad tuži, kad oplakuje mrtve. Sestra Batrićeva svedena je na funkciju veličanja svog poginulog brata.“ Govreći o Primjerima čojstva i junaštva, Glušica je kazala da su u ovom djelu data nekolika vanredno snažna ženska lika. „To su žene koje trpe i one koje svoj bol gutaju radi mira drugih.“
Prof. dr Olga Vojičić Komatina je kazala da je „u skladu sa funkcijama koje je obavljala u životu, Crnogorka bila oblikovana i u tekstu.“ Dr Vojičić Komatina ističe kako je upravo Njegoš taj koji uspostavlja princip ženstvenosti u Crnoj Gori. Njegoševi ženski likovi su „likovi aktanti: one djeluju, čak i kroz suicid kao krajnju mjeru. Ako ne može biti po njihovom, one se protive cijeloj jednoj kulturi ili kulturama, čak i kroz suicid“. Dr Vojičić Komatina dala je i nekoliko kratkih opservacija o likovima žena u djelu Mihajla Lalića, Miodraga Bulatovića i Jevrema Brkovića. Svoje je izlaganje završila citirajući misao Jevrema Brkovića, autora koji, po njenom sudu, čak i kad devastira tradicionalne modele nikad ne uništava ženstvenost, da su „sve Crnogorke Antigone u životu i u tekstu. Ali erotske i senzualne Antigone.“
Prof. dr Slavica Perović, istaknuta lingvistkinja i autorka, govorila je o problemu ženskog autorstva te je istakla misao da ideje o nekom specifično ženskom pismu i „ženskom“ peru služe dodatnom perpetuiranju patrijahalne hijerarhije u kojoj su žene uvijek nešto „slabije“.
„Kada je žena odbila da bude samo lik u muškoj književnosti, počela je sama da piše i za nju ne treba da važi neki posebni kriterijum 'ženskog pera' već jedan univerzalan kriterijum: da to što piše bude dobro.“, kazala je dr Perović.
Treće večeri održavanja 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja promovisana je zbirka poezije Dragane Mrkić “Predugo te nema”. O poeziji Mrkićeve nadahnuto je govorio prof. dr
Aleksandar Jerkov, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Posljednja promocija trećeg dana Sajma bila je posvećena Goranu Samardžiću i njegovom romanu „Šumski duh“.
Moderator promocije Balša Brković kazao je da je Samardžić pjesnik i sjajan pisac priča, ali kako je istakao, čini se da je ovaj roman privukao najveću pažnju. Brković je kazao da je „Šumski duh“ jedan od važnijih romana postjugoslovenske književnosti sa kojim je autor hrabro ušao u razračunavanje sa traumatskim iskustvom epohe.
Autor romana je kazao da „Šumski duh“ izlazi svakih 4-5 godina, ali ističe da je ovo u izdanju Nove knjige “najsavršenije”.
Crno igralište i Poetika tijela
Nova knjiga poezije Balše Brkovića, „Crno igralište“ (Nova knjiga, Podgorica) biće promovisana večeras u 20 sati na Sajmu.
O Brkovićevoj novoj poeziji govoriće Goran Samardžić, pisac i izdavač iz Sarajeva i Aleksandar Bečanović, pisac i kritičar iz Bara.
Nakon promocije „Crnog igrališta“, za 21. sat je najavljena promocija nove knjige Lidije Vukčević, pjesnikinje i prozne spisateljice.
Riječ je zbirci eseja „Poetika tijela“, u izdanju zagrebačkog Litterisa.
Govore Vesna Vukićević Janković i Bogić Rakočević, a biće pročitan i tekst akademika Tonka Maroevića.
Bonus video:
