U Crnoj Gori u posljednjih pet godina građani su fizički napali 550 policajaca. Samo u prvom kvartalu ove godine napadnuto ih je 19. Za isto to vrijeme, 1.376 službenika policije prijavila su vrijeđanja i omalovažavanja, a samo u prva četiri mjeseca ove godine prijavljeno je 68 takvih prekršaja prema čuvarima reda, mira i zakona.
Te podatke “Vijestima” su dali u Ministarstvu unutrašnjih poslova i uz poraznu statistiku napisali ono što bi svaki civilizovani građanin morao da zna - da se “napad na policajca shvata kao posredan napad na društveni poredak”.
Ako se zanemari činjenica da u crnogorskoj policiji ima i onih koji nijesu dostojni te uniforme, onih koji su brutalno i neopravdano primjenjivali silu nad građanima, pojedinaca kojima značka služi da bi se nesmetano bavili kamatašenjem, švercom, iznudama, ucjenama, prijetnjama, ipak većina policajaca svoj posao radi časno i profesionalno. Upravo ti i takvi policajci najčešće su žrtve napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja. Zabrinjava i činjenica da ima sve više policajaca koji se suzdržavaju od primjene zakonom datih im ovlašćenja i “progutaju” uvrede i omalovažavanja.
Do sada je napad kriminalaca na policajca svaki premijer, direktor policije ili ministar ocjenjivao kao napad na državu i obećavao snažan odgovor.
“Povratili smo autoritet službama bezbjednosti i policajcima. Danas se sa respektom gleda na svakog policajca”, kazao je 13. aprila ove godine premijer Duško Marković.
On je to rekao samo pet dana nakon što je u Baru podmetnuta bomba ispod privatnog automobila komandira Interventne policije Ivana Đokovića.
Dan kasnije, bliski prijatelji bivšeg premijera Mila Đukanovića Zoran Bećirović i Vuk Rajković vrijeđali su, omalovažavali i ometali rad policajcima u podgoričkoj diksoteci “Beagle”, čiji su neformalni vlasnici pripadnici organizovane kriminalne grupe iz Kotora, takozvani Škaljarski klan.
Marković je nakon dizanja u vazduh Đokovićevog auta poručio da je to “bacanje rukavice u lice državi” i da će kriminalci “imati brz i jasan odgovor”.
“Državom se neće moći na ovakav način igrati", priprijetio je on.
Odgovora države još nema.
Da su napadi na policiju ozbiljan problem u državi svjestan je i ministar policije Mevludin Nuhodžić.
“Statistika za posljednjih pet godina pokazuje da se, nažalost, iz godine u godinu, povećava broj napada na policijske službenike”, kazao je Nuhodžić “Vijestima”.
On je rekao da je, kada su u pitanju krivična djela prema policajcima, najviše bilo napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti i sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Kada se radi o prekršajnim postupcima, kazao je Nuhodžić, najčešće su vođeni zbog vrijeđanja i omalovažavanja službenog lica.
“Takvim neprimjerenim napadima građana najčešće su izloženi policijski službenici sektora kriminalističke policije i sektora policije opšte nadležnosti”, rekao je Nuhodžić.
Njega, pored povećanja broja napada, zabrinjavaju i male kazne koje sud izriče onima koji napadaju policajce.
“Podjednako zabrinjava i činjenica da, kada se dese takvi napadi i bude dokazana krivica, sudovi izriču kazne koje su najčešće ispod zakonskog minimuma. To za posljedicu ima demotivisanost pripadnika policije da, u cilju zaštite građana i njihove imovine, primjenjuju ovlašćenja koja im po zakonu pripadaju”, kazao je Nuhodžić.
On je podsjetio da je jedan od osnovnih principa po kojima postupa policija princip srazmjernosti, a to znači da primjena policijskih ovlašćenja mora biti srazmjerna potrebi zbog koje se preduzima.
“Uvažavajući nezavisnost i nepristrasnost sudova u odlučivanju, s aspekta policije kaznena politika je blaga kad se uzme u obzir specifičnost poslova i ovlašćenja koja primjenjuju policijski službenici, a naročito u poređenju sa kaznama koje se u istim slučajevima izriču u zemljama u regionu. Bez želje da sa pozicije ministra unutrašnjih poslova kvalifikujem rad drugih državnih organa, smatram da bi bilo korisno razmotriti inicijativu koju je Ministarstvo unutrašnjih poslova već upućivalo Ministarstvu pravde, a odnosi se na izmjene Krivičnog zakonika da se napadi na policijske službenike tako i tretiraju kada se dese u vrijeme kada policijski službenici nijesu na dužnosti, a u vezi su sa zadacima koje obavljaju. Cilj našeg predloga je da se unaprijedi krivično-pravna zaštita naših službenika koji svakodnevno rizikuju svoje živote kako bi odgovorili zadacima. Kao što policijski službenici snose odgovornost za propuste u radu i eventualne zloupotrebe, tako očekuju adekvatnu zaštitu nadležnih institucija u situacijama u kojima pokušavaju da očuvaju bezbjedan društveni ambijent”, kazao je Nuhodžić.
Nuhodžić: Mediji i NVO ne obraćaju pažnju na napade na policiju
Često obeshrabruje i činjenica da slučajevi napada na policajce uglavnom ne zaokupe ni medijsku ni pažnju nevladinih organizacija, posebno ne onih koje se bave praćenjem rada Uprave policije”, kazao je Mevludin Nuhodžić.
On je rekao da je neophodno da se nastavi sa naporima kako bi se unaprijedila zakonska zaštita policijskih službenika prilikom obavljanja poslova, uz jačanje saradnje sa drugim institucijama i uz podršku civilnog sektora.
“Uprkos svakodnevnim izazovima sa kojima se susrijeću, policijski službenici će nastaviti da poštujući profesionalne standarde, štite bezbjednost građana i Ustavom zagarantovana prava i slobode”, poručio je on.
Zabrinjavajuća statistika napada
2012. godine počinjeno je 51 krivično djelo za koje se sumnjiče 63 lica. Napadi su izvršeni nad 84 policajca. Od toga, 38 je bilo krivičnih djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, devet sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, tri krivična djela nanošenja teških tjelesnih povreda i jedno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
2013. godine bilo je 84 krivičnih djela, za koje je osumnjičeno 88 lica. Napadi su izvršeni nad 116 policajca: 71 napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, sedam sprečavanja službenog lica u vršenju službene radnje, dva ugrožavanje sigurnosti, jedno krivično djelo teška tjelesna povreda, jedno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, jedno nasilničko ponašanje i jedno izazivanje opšte opasnosti.
2014. godine registrovano je 56 krivičnih djela za koje se sumnjiče 76 lica. Napadi su izvršeni nad 100 policijskih službenika. Bilo je 45 napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, devet sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, jedno ugrožavanje sigurnosti i jedno izazivanje opšte opasnosti.
2015. godine počinjeno je 107 krivičnih djela za koje se sumnjiče 103 lica. Napadi su izvršeni nad 178 policajaca. Te godine bilo je 44 napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti, 62 sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i jedno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
2016. godine registrovano je 50 krivičnih djela za koje se sumnjiče 54 lica. Napadi su izvršeni nad 72 policajca. Bilo je 45 napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti i pet krivičnih djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
2017. godina (prvi kvartal) bilo je 16 krivičnih djela za koje se sumnjiče 20 lica. Napadi su izvršeni nad 19 policajaca. Napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti bilo je 14, jedno sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i jedna laka tjelesna povreda.
Dnevnik vrijeđanja i omalovažavanja
Zakon o javnom redu i miru propisuje da će se građanin ako ometa ili omalovažava službeno lice dok radi posao iz svoje nadležnosti, kazniti za taj prekršaj novčanom kaznom od 500 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Ako građanin to učini kao član grupe, kazniće se novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
2012. godina - 160 prekršaja na štetu 255 policijskih službenika.
2013. godina - 134 prekršaja na štetu 252 policijska službenika.
2014. godina - 165 prekršaja na štetu 272 policijska službenika.
2015. godina - 176 prekršaja na štetu 283 policijska službenika.
2016. godina - 206 prekršaja na štetu 314 policijskih službenika.
Od početka 2017. godine 39 prekršaja na štetu 68 policijskih službenika.
Bonus video:
