Povodom vaskršnjih praznika, u organizaciji Dukley European Art Community, juče je u Budvi, u naselju Dukley Gardens otvorena izložba “Vaskršnji plakat”. Kustosi izložbe na kojoj je su svoje radove predstavila 54 umjetnika iz 14 zemalja svijeta su Marat Geljman i Sergej Serov.
Radovi su nastali su kao rezultat konkursa “Vaskšnji plakat”, koji su sproveli Moskovski međunarodni bijenale grafičkog dizajna “Zlatna pčela”, posvećen razvoju projektne kulture i traganju za vizuelnim jezikom savremenosti, i Dukley European Art Community.
“Smatra se da je informaciona funkcija plakata izgubila na značaju. Ali, plakati mogu da prenesu ne samo svježu jednokratnu informaciju, već i duboka osjećanja čovjeka. Upravo to i čine plakati sabrani na ovoj izložbi. Prenose radost praznika, koji je nazvan 'praznikom nad praznicima'. Jezikom savremenih vizuelnih slika i cijelim bićem čudesnog plakatskog prostora oni nam saopštavaju vječno glavnu vijest, likovanje radosne vijesti: 'Hristos voskrese!'. Snaga radosti ovog praznika je takva da je osjećaju i dijele svi - i vjernici i nevjernici”, kazao je kustos izložbe Sergej Serov.
Nakon izložbe plakata u Budvi, u organizaciji Dukley European Art Community, juče su otvorene još dvije izložbe u Dukley Art Centru u Kotoru. Pred kotorskom likovnom publikom predstavila se poznata ruska umjetnica i feministička aktivistkinja Tanja Antošina sa izložbom “Rege feminizam”, kao i ukrajinska umjetnica Aljona Krevenec sa izložbom “Serenity”.
“Nama je neophodno da preosmislimo naše vrijednosti - da li se sve što govorimo, ili čak mislimo, u stvarnosti podudara s našim željama? Sestre, mi možemo da radimo ono što mislimo da je pravilno, ne obraćajući pažnju na muško mišljenje. I mi smo se srdile, naduvenih obraza, baš kao što čine i muškarci. A danas možemo slobodno da odahnemo. Naravno, borba za ravnopravnost mora da se nastavi u cijelom svijetu. Ali u novoj situaciji potrebno je i nešto drugo - naš sopstveni glas. Muzika novog vremena nije hevi metal, već soul i rege”, zapisala je Tanja Antošina.
O svemu što ostaje iza kadra
Aljona Krevenec rođena je i školovana u Ukrajini. Magistratirala je na Harkovskom pedagoškom univerzitetu primijemjenu umjetnost, dizajn reklame, a već nekoliko godina živi i stvara u Crnoj Gori.
“Stalno tražim nove forme. Naravno, crnogorsko okruženje, priroda, biljni i životinjski svijet, imaju veliki uticaj na moju umjetnost. Koristim uglavnom bioničke forme u mojim radovima. Inspirišu me teksture starih kuća, prelomâ stijena, plijesan, mahovina. Ponekad čak i u đubretu vidim ljepotu i harmoniju. Kroz prizmu svoje umjetnosti gledam ono što obično ostaje iza kadra, ili je prosto šum”, kazala je Krevenec, naglašavajući da njeni radovi slave čovjekoljublje.
“Oni su pohvala onima koji su bili pored mene, koji su me pomagali i podržavali, koji su vjerovali u mene i voljeli me uprkos svemu. Ovjekovječenje onih koji su me promijenili i ostavili u meni dio sebe. Ono što je istinski bitno”, kazala je umjetnica.
Bonus video:
