Bivši gradonačelnik Berana Vuka Golubović je posljednji u nizu lokalnih čelnika kome su stavljene lisice. Prije njega, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo je više nekadašnjih DPS gradonačelnika - Budve Rajka Kuljaču i Lazara Rađenovića, Nikšića Nebojšu Radojičića i Bara Žarka Pavićevića. Da li je nekadašnji prvi čovjek Podgorice Miomir Mugoša sljedeći zbog zloupotreba i brojnih krivičnih prijava.
Mugoša je bio na čelu Podgorice od 1999. do 2014. godine, a sada privodi kraju ambasadorski mandat u Ljubljani.
Krajem 2015. godine specijalni tužilac Milivoje Katnić je u emisiji Načisto najavio istragu u predmetima "Bazar" i "Carine". Početkom prošle godine tadašnji šef Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Dragan Radonjić rekao je za "Dan" da su inspektori policije završili istragu koja se tiče Mugoše i da su sve prikupljene informacije predate tužilaštvu. Radonjić je u međuvremenu postavljen na čelo Specijalnog policijskog tima koje pruža podršku SDT-u.
Mugoša je krajem septembra u Specijalnom tužilaštvu bio na višesatnom saslušanju kao svjedok, a sredinom proteklog mjeseca je počelo suđenje bivšem administratoru Glavnog grada Željku M. Vukoviću, koji je sada pomoćnik direktora Vodovoda. On je optužen da je prilikom gradnje tržnog centra Bazar, u korist kompanije "Čelebić", napravio štetu budžetu Podgorice od 1.662.250 eura.
SDT je istragu u predmetu Bazar otvorilo nakon što su im Demokrate 2015. godine predale dokumentaciju u kojoj se navodi da je Vuković dva puta nezakonito oslobodio kompaniju Ćelebić plaćanja komunalnih taksi.
Uprava lokalnih javnih prihoda krajem 2011. godine donosi rješenja na osnovu kojih se kompanija "Čelebić", Tomislava Čelebića, obavezuje da Glavnom gradu na ime lokalne komunalne takse za korišćenje prostora na javnoj površini isplati 1.662.250 eura. Tek nakon dvije godine Vuković odlučuje o ovim rješenjima, poništava ih i vraća Upravi na ponovno odlučivanje. Uprava, u aprilu 2014. godine ponovo donosi ista, obavezujuća rješenja. Nakon lokalnih izbora u Podgorici, a neposredno prije odlaska s funkcije, u julu 2014. godine, Vuković ponovo poništava rješenja Uprave.
"Nijesam kriv. Pokušavao sam, ali ne razumijem optužnicu. Ne priznajem krivično djelo...'', kazao je na početku suđenja Vuković.
Mugoša je, kao svjedok u ovom slučaju, izjavio da je to bio izvanredan posao za Opštinu.
Koliko je ovo bio izvanredan posao govori i računica da su Glavni grad i "Čelebić" uložili istu sumu novca u izgradnju Bazara, po četiri miliona eura. Na kraju je gradu pripalo pola izgrađenih kvadrata, ali je to pola parking prostor i zelena pijaca. Čelebiću je pripalo blizu 6.000 kvadrata ekskluzivnog poslovnog prostora (samoposluga, prodavnice, butici...). Grad je, pored toga, nakon izgradnje, sva parking mjesta izdao "Čelebiću" i to za svega 20.000 eura godišnje. Tako "Čelebić" gazduje tržnim centrom gotovo u cijelosti.
Nakon što su Mugoša i Čelebić, oktobra 2012. godine svečano otvorili tržni centar, postalo je jasno da je umjesto ugovorom predviđenih prizemlja i prvog sprata, izgrađen i drugi sprat površine od oko 3.000 kvadrata.
Mjesec dana nakon otvaranja sačinjen je aneks ugovora i tek tada je precizirano što sve pripada Čelebiću. U decembru 2012. godine potpisan je i drugi aneks, kojim je izvedena računica po kojoj je Glavni grad u ovom poslu navodno dobio onoliko koliko je i uložio. Za uložena četiri miliona, dobijena su ukupno tri i osamsto, računicom po kojoj kvadrat parkinga vrijedi 450, a zelene pijace 1.90 eura.
Gradonačelnik Mugoša i investitor Čelebić upisani su i u krivičnoj prijavi oko gradnje najvećeg tržnog centra u Podgorici Delte, koju su podnijele Demokrate 2015. godine.
Pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) o ovom slučaju iz tužilaštva su okarakterisali kao „neosnovana“. Tvrde da prijava Demokrata nije dostavljena pisarnici Vrhovnog državnog tužilaštva, iako CIN-CG posjeduje dokument koji je ovjeren njihovim pečatom.
Demokrate su tužilaštvu dostavile dokumentaciju iz koje se, kako tvrde, vidi da je u trouglu "Čelebić" doo (CMC ad), odgovorna lica iz Glavnog grada i kompanija Delta iz Beograda, glavnom gradu i državi napravljena višemilionska šteta.
Nakon što je Čelebić 2002. godine postao vlasnik fabrike INIS "Marko Radović", na predlog Mugoše dolazi do izmjene planske dokumentacije za tu lokaciju. Promjenom namjene tog prostora, vrijednost zemljišta je višestruko povećana, pa je prodajom 42.000 kvadrata Delti, preduzeće "Čelebić" ostvarilo višemilionsku korist ,,na štetu države i Glavnog grada, čije interese u ovom postupku niko nije štitio'', navodi se u tužbi.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je podnijela tri krivične prijave protiv Mugoše u vezi nezakonite prodaje gradskog zemljišta kompaniji "Carine". Posljednju krivičnu prijavu MANS je podnio 2012. godine protiv Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i primio mito. Prijavu su podnijeli i protiv vlasnika "Carina" Čedomira Popovića, zbog sumnje da je dao mito. I Demokrate su podnijele tužilaštvu prijavu zbog ovog slučaja.
Sredinom 2007. godine Glavni grad je raspisao javno nadmetanje za parcelu od 15.205 kvadrata na Starom aerodromu. Najbolju ponudu, od preko 13 miliona, dale su "Carine". Nakon što je prihvaćena ponuda Carina, iz ove kompanije obavještavaju Glavni grad da odustaju od kupovine. Da bi samo par nedjelja kasnije podnijeli zahtjev za kupovinu zemljišta neposrednom pogodbom. Objasnili su da žele da kompletiraju manju parcelu, koju su kupili 2002. godine, sa većom.
Mugoša, mjesec kasnije, prihvata zahtjev Popovića, i gradsko zemljište prodaje za dva i po miliona eura (165 eura po kvadratu). Cijena, koju je isti kupac ponudio na javnom nadmetanju, tako je oborena za skoro 11 miliona eura.
Ovaj ugovor je proglašen ništavnim odlukom Osnovnog suda, koju je potvrdio Vrhovni sud, 2010. godine, a na osnovu žalbe drugoplasiranog na javnom nadmetanju Veselina Šofranca.
Gradonačelnik ne haje za pravosnažne presude, pa mimo znanja Skupštine Glavnog grada, oktobra 2011. godine, ponovo donosi istu odluku kojom se zemljište ustupa Carinama za dva i po miliona eura.
Na cijenu ne utiče to što je, nakon prvog ugovora s Carinama, promijenjena i planska dokumentacija pa se na lokaciji predviđenoj za skladišta i servise, omogućava izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa.
Demokrate su izvele računicu - da je Glavni grad ušao u partnerstvo s privatnim investitorom, kao vlasnik zemljišta dobio bi u stambeno-poslovnom objektu od 72.238 metara kvadratnih, najmanje 20.000 kvadrata. Kako je minimalna prosječna cijena novoizgrađenog kvadrata u Podgorici 1.000 eura, Glavni grad je samo u ovom poslu oštećen za najmanje 20 miliona eura.
Mugoša je saslušavan u Specijalnom tužilaštvu i u okviru predmeta kamp na Zlatici. Pored Mugoše, pod lupom tužilaštva u ovom slučaju su i bivši premijer Igor Lukšić, kao i biznismen Žarko Burić i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović.
Burićeva "Normal kompani" je od Vlade 2006. godine kupila kompletan većinski paket akcija UTIP-a Crna Gora u čijem sastavu su tada bil hoteli "Crna Gora, "Ljubović" i kamp i motel "Zlatica" za 4,7 miliona. Da bi krajem 2011. godine, Vlada Buriću samo za kamp-motel sa zemljištem na Zlatici platila čak 8,3 miliona eura.
Fokus istrage je navodno na 36.000 kvadrata državne zemlje u kampu Zlatica koje je privatizovano i otuđeno. Sumnja se da je država otkupila od Burića svoje, državno zemljište koje nije moglo biti prodato. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima jasno propisuje da u slučaju privatizacije zemljište za koje nije plaćena tržišna naknada ostaje državna imovina.
Imena Mugoše i Lukšića su i u istrazi oko Duvanskog kombinata koju Specijalno tužilaštvo već dugo sprovodi. Krivičnu prijavu u ovom slučaju podnio je MANS, krajem 201. godine, a pridružena je i prijava Udruženja za zaštitu manjinskih akcionara DKP-a.
Navodi se da je imovina DKP-a nezakonito i za nisku cijenu prodata "Zetagranji" Blagote Radovića i to uz donošenje planskog dokumenta koji je enormno povećao vrijednost lokacije. Mugoša krajem 2011. donosi odluku o izmjenama planova za prostor Duvanskog kojima se na toj lokaciji dozvoljava gradnja objekta od devet etaža. Nakon sedam mjeseci, pored objekta od devet, dozvoljava gradnju još jednog objekta od čak 18 spratova. "Zetagradnji" je tako dozvoljeno da na ovoj lokaciji sagradi blizu 150.000 kvadrata stambeno-poslovnog prostora. Prema tržišnim cijenama vrijednost kompleksa je oko 100 miliona. A Zetagradnja je imovinu DKP-a platila 13,2 miliona.
Da je lokacija prvo planski regulisana, pa prodata, mogli su da budu namireni svi dugovi DKP-a. A ostalo bi dovoljno novca za pokretanje proizvodnje i oporavak preduzeća, navedeno je u prijavi MANS-a.
Prije par mjeseci direktor Udruženja manjinskih akcionara DKP-a Žarko Knežević upozorio je VDT-a Ivicu Stankovića da su ,,probijeni svi razumni rokovi za podizanje optužnog akta protiv lica koja su organizovanim kriminalom opljačkala DKP” i male akcionare.
Tužilaštvo je saslušavalo Mugošu i oko Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), zbog davanja saglasnosti za razgraničenje između Glavnog grada i KAP-a. Mugoša tvrdi da je sve urađeno po zakonu i da grad nije oštećen.
Pola godine nakon što je Veselin Pejović, vlasnik Uniproma, preuzeo upravljanje KAP-om, Skupština Podgorice donosi saglasnost o razgraničenju između grada i KAP-a. Razgraničenjem Glavni grad je faktički poklonio Unipromu preko 400.000 kvadrata opštinskog zemljišta. Uz to područje KAP-a je proglašeno biznis zonom i oslobođeno je plaćanja komunalnih naknada. Iz opozicije su kritikovali ovaj ugovor, smatrajući da je Pejović zemljište dobio upola tržišne cijene.
Ukupna šteta po državni budžet nastala isplatom novca bratu bivšeg premijera Acu Đukanoviću u slučaju "Limenka" iznosi preko 10 miliona eura. Demokrate su početkom prošle godine uputile prijavu i od Stankovića tražile da preispita krivično-pravnu odgovornost zbog ovolike štete po državu.
Funkcioner Demokrata Velizar Kaluđerović je nedavno ocijenio da je Aco Đukanović, zahvaljujući Mugoši, uspio da u aferi "Limenka" naplati preko 10 miliona državnog novca. Mugoša je Đukanoviću omogućio da se na prostoru gdje se nalazi Limenka ucrta stambeno-poslovni prostor od 27.000 metara kvadratnih, pa je brat doskorašnjeg crnogorskog premijera, zahvaljujući toj činjenici, stavio u svoj džep pozamašni iznos državnog novca, tvrde Demokrate.
Na pitanja CIN-CG o ovom slučaju iz VDT su saopštili da je Ivica Stanković u julu prošle godine ovu prijavu proslijedio Osnovnom državnom tužilaštvu. Tako je VDT, ocijenio je Kaluđerović, praktično odustalo od istrage u tom predmetu.
“I to jer procjenjuju da je društvena zbilja u Crnoj Gori pod potpunom kontrolom porodice Đukanović, pa im se ne isplati da rade svoj posao i procesuiraju one koji su najodgovorniji”, kazao je on. Na mejl ambasade u Ljubljani, poslali smo ambasadoru Mugoši pitanja o ovim slučajevima i pitali ga da li očekuje da će tužilačke istrage rezultirati suđenjem. Iz ambasade su odgovorili da, zbog pripreme susreta Komisije za ekonomsku saradnju Slovenije i Crne Gore, ambasador nije u mogućnosti da nam odgovori. Pitanja smo poslali u petak, a iz ambasade su nas, u subotu, upozorili na kratak rok za odgovore, pa smo ostavili mogućnost da ambasador reaguje tokom naredne sedmice.
Bonus video:
