Jod je mineral koji se u ljudskom organizmu nalazi u tragovima i malo je poznato šta sve ovaj hemijski element čini za naše zdravlje.
Ljekari i pacijenti širom svijeta otkrivaju kako odgovarajući nivo joda u našem tijelu utiče na zdravlje. U današnje vrijeme, većina svjetske populacije je deficitarna jodom, jer se sadržaj joda u tlu smanjuje. Poznato je da je jod neophodan našem tijelu kako bi nas zaštitio od raznih toksina, koji negativno utiču na naše zdravlje. Najčešće se povezuje i poznato je da je jod neophodan za pravilan rad štitne žlijezde.
Moderna medicina danas usvaja nove korisne biološke formulacije kada je u pitanju jod. Kako bi se proširile njegove blagodeti, a koje prelaze granice tradicionalnog shvatanja, koja se odnose na zdravlje štitne žlijezde. Jod se danas primjenjuje u terapiji kod fibrocističnih promjena u dojkama. Prema nedavno sprovedenim istraživanjima, nedostatak joda se povezuje i sa pojavom tumora dojki, raka materice, štitne žlijezde, janika i mnogih drugih bolesti.
Ako se sve ovo uzme u obzir, jod nije važan samo za preživljavanje, već i kvalitetan život. Smatra se da su dnevne potrebe organizma za jodom daleko veće od onih preporučenih.
Dr Gaj E. Abraham, jedan od vodećih istraživača o jodu, predložio je da potrebni dnevni unos, koji je neophodan za održavanje zasićenosti joda u cijelom tijelu, iznosi 13 mg dnevno. Ovu kalkulaciju temelji na sledećim činjenicama: štitnoj žlijezdi je za pravilan rad potrebno oko 6 miligrama joda dnevno, grudima je potrebno 5 miligrama dnevno , što ostavlja 2 miligrama joda za potrebe drugih organa u tijelu.
Preporučeni dnevni unos joda prema SZO iznosi 150 mikrograma za odraslu osobu, dok se trudinicama i dojiljama preporučuju dvostruko veće količine odnosno od 250-300 mikrograma, prenosi B92.
Bonus video:
