Pouzdanost statističkih podataka u pravosuđu i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost, rekli su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Oni su tako, ponavljajući ocjene iz izvještaja Evropske komisije (EK) od prošle godine, prokomentarisali tvrdnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je jedan od izvještaja ekspertkinje Evropske unije (EU) okarakterisala kao - zlonamjeran.
CIN-CG je prošle sedmice objavio da baza crnogorskog Pravosudnog informacionog sistema (PRIS) sadrži podatke koji nijesu dokumentovani, što je u izvještaju navela ekspertkinja EU Maja Grubišin.
Na osnovu takve baze podataka prave se, između ostalog, i godišnji izvještaji o radu sudova u Crnoj Gori.
"Pouzdanost PRIS-a se ne može dovoditi u pitanje, statistika se ne može štelovati. To što je napisano je čista zla namjera", odgovorila je Medenica na pitanje novinara, nakon što su nalazi iz izvještaja Grubišine objavljeni.
Iz Delegacije EU, međutim, podsjećaju da je projekat EUROL-a, u okviru kojeg je i izrađen Grubišin izvještaj, koji Medenica odbacuje, pozitivno ocijenjen od eksperata zemalja članica EU.
"Nalazi ove studije pomažu Crnoj Gori u sprovođenju reforme pravosuđa, uključujući racionalizaciju, kao i u jačanju sistema slučajne dodjele predmeta, zahtijevanom u okviru pregovaračkog procesa između Evropske unije i Crne Gore u sklopu privremenih mjerila za Poglavlje 23", navode iz Delegacije.
Oni podsjećaju i da je EK, u Izvještaju o Crnoj Gori iz 2016. godine, naznačila da crnogorsko pravosuđe treba da iskoristi podatke, zaključke i preporuke koji su dobijeni kroz tu studiju, za usvajanje novih, realističnih standarda u pravosuđu. EK je naglasila da sumnja u pouzdanost statističkih podataka crnogorskog pravosuđa i ukazala na činjenicu da PRIS nije obezbijeđen od zloupotreba.
PRIS je sistem u koji se, po pravilu, elektronski unose informacije o sudskim predmetima, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan način, bez uticaja ljudskog faktora.
Zeković: PRIS pokazao više manjkavosti, nego prednosti
Advokatica Maja Zeković, koja je do 2013. bila sudija podgoričkog Osnovnog suda, je rekla za CIN-CG da je PRIS, u vrijeme kada je ona bila sudija, pokazao mnogo više manjkavosti, nego prednosti.
"Razlog tome treba prvenstveno tražiti u nekompetenciji, arhaičnosti i nedovoljnom sluhu rukovodećih nosilaca pravosudnog sistema, koji nijesu blagovremeno, adekvatno i analitički studiozno prišli jednom tako ozbiljnom projektu", ocijenila je Zeković.
Nepostupanjem na takav način, dodaje ona, proizvelo je situaciju da se bez sistematske i prethodno profesionalno organizovane obuke, kako zapisničara tako i sudija, za jedan tako ozbiljan i zahtjevan projekat, PRIS uvede kao novitet i obaveza, što je neminovno stvorilo višestruke posljedice.
"Naime, na ovakav način, zapisničari i sudije, su bili u obavezi, da prihvate sistem, za koji prethodno nijesu adekvatno obučeni", istakla je Zeković.
Tako se, dodaje, nerijetko, dešavalo, tokom trajanja glavnih pretresa, da se nakon višesatnog suđenja izgubi zapisnik o održanom ročištu, usljed čega bi suđenje i sve izvedene radnje tokom pretresa morale da se ponavljaju.
"Dakle, da bi takav jedan program, zaista zaživio u punom smislu, nužno je bilo pristupiti mu, najprije blagovremeno znatno ozbiljnije i sistematičnije, pravovremenim organizovanjem obuke, za sve i na svim nivoima, te onemogućavanjem i adekvatnim obezbjeđivanjem od hakerskih zloupotreba, koje su sveprisutne u informacionom svijetu", zaključila je bivša sutkinja.
Advokat Veselin Radulović je za CIN-CG rekao da je opšte poznato da zvanična statistika koja se prikazuje javnosti apsolutno ne pokazuje pravo stanje koje se tiče rada sudova.
Dodaje i da to što je u izvještaju navela Grubišin, može da znači jedino da je neko ko ima pristup sistemu ubacivao lažne podatke i prikazivao netačno stanje, odnosno da je u pitanju neka vrsta falsifikata.
"Zato je ovakva izjava Medenice u najmanju ruku skandalozna", ocijenio je advokat.
Dodaje da bi ona kao osoba, koja se nalazi na čelu sudske vlasti, prva trebalo da preduzme nešto da se uočeni nedostaci identifikuju i otklone u najkraćem roku.
"Umjesto toga mi imamo osude na račun lica koja pružaju ekspertsku pomoć u tom dijelu. Dakle, izgleda ipak da u samom vrhu sudske vlasti ne postoji volja da se funkcionisanje sudova u potpunosti svede u zakonske okvire i da se javnosti prikaže stvarno stanje stvari u sudstvu", zaključio je advokat.
Direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević ističe da Sudski savjet treba da omogući da nepristrasni eksperti, uvidom u PRIS, provjere da li je tamo zaista bilo ”velikih nedokumentovanih promjena” i tako pomognu da se uspostavi povjerenje u sudsku statistiku.
"Lični stavovi o tome da su strani eksperti koji kritikuju zlonamjerni samo dalje urušavaju povjerenje u PRIS i Sudski savjet, koji je odgovoran za rad tog sistema", ocijenila je ona.
Prelević dodaje i da je činjenica da nove aplikacije nijesu mogle da se primijene, zato što PRIS kao sistem to nije mogao da podrži.
"Zato što PRIS nije više održiv sistem, krajnje je vrijeme da se on promijeni i zato je uostalom Vlada usvojila IKT strategiju kojom se predviđa uvođenje novog jedinstvenog informacionog sistema - ISP", zaključila je Prelević.
Da je tako dobar, ne bi se mijenjao
Nekoliko bivših i sadašnjih crnogorskih sudija i advokata rekli su za CIN CG da je činjenica da je taj sistem zastario i da mora da se mijenja, te da je tako dobar, kao što Medenica tvrdi, ne bi se mijenjao.
Grubišin, koja je državna sekretarka u Ministarstvu pravde Republike Hrvatske, u izvještaju, koji je izradila u avgustu prošle godine, navodi da je sistem zastario, te da sadrži velike nedokumentovane promjene.
CIN-CG ju je pitao Grubišin da pojasni navode iz svog izvještaja, o kojim se nedokumentovanim promjenama radi, na koji se period odnose, te kako komentariše izjavu Medenice. Odgovor, međutim, nije stigao do objavljivanja teksta.
Vlada Crne Gore je, prošle godine, usvojila Strategiju informaciono-komunikacionih tehnologija u pravosuđu, kojom je, između ostalog, predviđena zamjena PRIS-a.
U Strategiji se takođe pominje da je u izvještaju EU za 2015. istaknuto da sistem ima bezbjednosne propuste i ne funkcioniše pouzdano van Podgorice, djelimično zbog slabe mrežne povezanosti.
"Osim toga, sistemu nedostaje podrška jasnog institucionalnog okvira i još̌ uvijek nije dovoljno razvijen š̌to se tič̌e tuž̌ilačke službe... Pravosudni informacioni sistem nema dovoljnu podrš̌ku u smislu ljudskih kapaciteta i finansijskih resursa. Crna Gora se u potpunosti oslanja na donacije za održavanje i ažuriranje PRIS-a i sistem više nije održiv s tehničke strane gledišta...“, navodi se u izvještaju EU iz 2015.
U Strategiji Vlade se napominje i da Ministarstvo pravde nema direktan pristup svim potrebnim podacima, već da izvještaje dobija na zahtjev koji se podnosi Sekretarijatu Sudskog savjeta.
Sudski savjet se nije protivio izvještaju
Sudski savjet, koji je nadležan za održavanje PRIS-a, na sjednici koja je održana nakon predstavljanja izvještaja hrvatske ekspertkinje, nije nijednom riječju pomenuo da je izvještaj zlonamjeran ili da ga ne prihvataju, a nije bilo ni protivljenja stavu da je u PRIS-u bilo nedokumentovanih promjena.
U Zapisniku sa sjednice, članovi Sudskog savjeta navode da su u Izvještaju konstatovane određene protivrječnosti, ali da su saglasni da predsjednik Savjeta Mladen Vukčević obavi komunikaciju sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa EU, "u cilju traženja instrukcija za dalje postupanje po pitanju uvođenja, odnosno implementacije alata poslovne inteligencije za PRIS.
“Iz Sudskog savjeta nijesu željeli da komentarišu izjavu Vesne Medenice, ali su naveli da će nastaviti saradnju sa svim međunarodnim ekspertima, koji su svojim iskustvom doprinijeli unapređenju njihovog rada." Moram istaći da Sudski savjet ne usvaja, već se upoznaje sa izvještajima tih eksperata. Pomenute izvještaje i slična dokumenta radi veće transparentnosti dostavljamo i nevladinim organizacijama sa kojima imamo saradnju i koje prate rad pravosuđa", navode u Savjetu. Dodaju da je problem što tehnička dokumentacija sistema nije bila adekvatna, ali da je to, u međuvremenu, prevaziđeno.
"Ovo se prvenstveno odnosi na nedokumentovanje promjena u funkcionalnostima i procesima rada sistema od implementacije do preuzimanja, i upravo je gospođa Grubišin ukazala na ovaj problem u svom izvještaju. Međutim, sve to nije uticalo na pouzdanost statističkih podataka u cjelini", tvrde oni.
Ukazuju i na činjenicu da je sistem dijelom zastario i da njegovo održavanje iziskuje značajna sredstva, te je Vlada Crne Gore donijela odluku da se pristupi izradi novog sistema. Oni su ranije rekli za CIN-CG da se nedokumentovane baze podataka odnose na period od 2009. do 2011. ali nijesu pojasnili kakve su to baze podataka i zašto uopšte postoje u sistemu.
Bonus video:
