Društvene mreže nisu jasan pokazatelj da njihovo češće korišćenje ima veze sa većom usamljenošću. Oni koji su najviše koristili društvene mreže imali su podjednak “indeks usamljenosti” kao osobe iste generacije koje su ih koristile manje. Pod generacijom Z obično se smatraju oni rođeni od sredine devedesetih do ranih dvijehiljaditih.
Prije njih, stigla je generacija “milenijalaca”, kojima se takođe pripisuje da su željni putovanja, samopromocije, stalnog napredovanja, posla koji nije “od 9 do 5” i nije predugo vezan za jedno mjesto.
S druge strane, neprestano su pod pritiskom da im je konkurencija prejaka i da nikad nisu dovoljno dobri. Jedna od karakteristika takvih generacija u razvijenom svijetu je što su im mobilni telefoni produžetak ruke - komuniciraju, rade i postoje preko društvenih mreža i aplikacija.
Iz pomenutih razloga brojni stručnjaci su godinama govorili o društvenoj izolovanosti ove generacije i pokušali da dokažu da su društvene mreže otuđile mlade, da se manje druže uživo, a i kada se druže uglavnom ne ispuštaju mobilne telefone iz ruku.
Najnovije istraživanje sprovedeno na 20.000 Amerikanaca starijih od 18 godina pokazuje da društvene mreže ne moraju da budu jedan od glavnih uzroka te samoće.
Istraživanje je pokazalo da se skoro polovina ispitanika (46 odsto) ponekad ili uvijek osjeća usamljeno, a njih 47 odsto je reklo da se često osećaju isključeno. Jedan od četiri ispitanika (27 odsto) rijetko ili nikad nema osjećaj da postoje ljudi koji ih zaista razumiju, a dvoje od pet ispitanika ponekad ili uvijek smatra da njihovi odnosi nemaju smisla i značenje.
Skoro polovina ispitanika (43 posto) odgovorila je da je izolovana od drugih ljudi.
Svaki peti ispitanik se rijetko ili nikad ne osjeća bliskim i intimnim sa drugim ljudima.
Sa druge strane, oni koji ne žive sami tvrde da se rjeđe osjećaju usamljeno, dok je 43 odsto samaca reklo da se često osjeća usamljeno.
Najmlađi među onima preko 18 godina su najusamljeniji, ali ni to nema veze sa društvenim mrežama.
Samo polovina (53 odsto) ispitanih Amerikanaca odgovorilo je da smatra da ima smislene međusobne odnose sa drugim ljudima, poput čestih dužih razgovora sa prijateljima ili redovnog provođenja vremena sa članovima porodice.
Što se tiče ispitanih koji imaju od 18 do 22 godine (generacija Z), ispostavilo je da je upravo ta generacija najusamljenija. Takođe, oni se osjećaju zdravstveno lošije od starijih od njih.
Ovo istraživanje govori i da društvene mreže nisu jasan pokazatelj da njihovo češće korišćenje ima veze sa većom usamljenošću. Oni koji su najviše koristili društvene mreže imali su podjednak indeks usamljenosti kao osobe iste generacije koje su ih koristile manje.
Društvene mreže su čak pomagale u komunikaciji ako su se koristile smisleno. Dakle, ako su ih koristili da bi se povezivali i komunicirali sa ljudima, a ne samo za skrolovanje društvenih mreža bez posebnog cilja.
Tri glavna faktora koji su uticali na pojačan osjećaj usamljenosti jesu fizičko i mentalno zdravlje, društvenost, kao i ispunjavanje potreba na tri područja.
Iz istraživanja je proisteklo i nekoliko bitnih pouka: da spavamo dovoljno, da imamo ravnotežu između posla i odmora, tj. privatnog i poslovnog života, da dovoljno vremena provodimo sa porodicom, prijateljima i da dovoljno vremena “budemo sami sa sobom”.
Najbitnije je držati ravnotežu tih područja i ne pretjerivati ni sa jednim, tvrde autori ove studije.
Bonus video:
