Javnost još uvijek slabo razumije mentalne bolesti. Kada se radi o stvarima poput kliničke tjeskobnosti ili depresije, zabrinjavajuće veliki broj ljudi misli da bi oni koji pate od toga trebalo jednostavno da se malo trgnu i porade na sebi.
Probajte to da kažete 350 miliona ljudi širom svijeta koji pate od depresije, ili 800.000 ljudi koji počine samoubistvo svake godine zbog nedobijanja pravilnog tretmana, piše IFLScience.
Neobičan je život bez poremećaja
Depresivne osobe, kaže studija, podložnije su obolijevanju od nekih vrsta raka. Nova studija na Univerztetu Duke naglašava koliko je u stvari neobično da srednovječna osoba nikad u životu nije iskusila mentalni poremećaj. Od 988 učesnika studije, samo 171 nikada nije iskusio tjeskobu, depresiju ili slične probleme između 11. i 38. godine života, što znači da je 83 odsto imalo neki poremećaj tokom života.
Od tih 83 odsto, oko polovine učesnika imalo je i barem jedan slučaj kratkoročnog mentalnog poremećaja ili nekog povezanog stanja, ukljućujući i uzimanje narkotika. Ostali su iskusili hronične mentalne poremećaje, poput dugoročne depresije, bipolarnog poremećaja, ili sličnih vrsta psihotičnih epizoda.
Ova je studija bila "longitudinalna", što znači da je mentalno zdravlje pojedinaca bilo procijenjeno osam puta između tih doba starosti. Na taj su način detaljno pratili njihovo mentalno stanje i tokom ranijih godina života.
Bogatstvo i fizičko zdravlje ne garantuju i mentalnu stabilnost
Zanimljivo, prije se smatralo kako odrastanje u imućnoj porodici fizičko zdravlje i visoka inteligencija znače kako je manja vjerovatnoća da će takva osoba razviti mentalne probleme.
No ova studija ne pokazuje to. Izgleda da ljudi koji rijetko iskazuju negativne emocije, imaju zdrav društveni život i u stanju su da imaju dobru samokontrolu i suzdržavanje su oni koji su mentalno najčvršći, čak i od najmlađe dobi.
Kod odraslih ljudi oni s boljim obrazovanjem, dobrim poslom i zadovoljavajućom vezom su mentalno najstabilniji. To ne znači da su takvi ljudi uvijek bili izrazito sretni, već da su bili manje skloni depresiji i sličnim problemima.
Važno je spomenuti da se ova studija provodila nad ljudima iz samo jednog mjesta, grada Dunedina u Novom Zelandu, tako da ovi konkretni rezultati mogu biti reprenzetativni samo za to mjesto.
No rezultati brojnih studija iz drugih dijelova svijeta, uključujući Švajcarsku i SAD, pokazuju velike sličnosti.
Krajnja je poruka da su daleko veće šanse da ćete patiti od mentalog poremećaja nego ne u nekoj fazi svoga života. Što više ljudi bude svjesno toga, više će tretirati te bolesti i poremećaje s poštovanjem i razumijevanjem.
Uz to važno je shvatiti da naučnici još pokušavaju da odrede u kolikom je stepenu depresija genetski poremećaj, u kolikom prouzrokovan okolinom, a koliko neuroliškim problemima.
Kontraceptivne tablete i antidepresanti
Još jedan faktor koji nije pokriven su kontraceptivnee tablete. Iako već neko vrijeme postoje indicije koje ukazuju na postojanje veze, nedavno je skoro pa potvrđeno kako žene koje koriste tu vrstu kontracepcije imaju 23 odsto veću vjerovatnoću da će im trebati antidepresanti.
Zahvaljujući svim ovim istraživanjima društvena se stigma u vezi mentalnih poremećaja polako smanjuje, ali još uvijek ima dosta posla i u smislu naučnih radova i načina na koji se rezultati prenose javnosti.
Bonus video:
