Laboratorijske analize su neophodne za postavljanje ispravne dijagnoze i usmjeravanje pacijenta na adekvatno lečenje. Uzimanje krvi traje veoma kratko i mnogi smatraju da je potpuno bezbolno. Za većinu laboratorijskih analiza nije potrebna nikakva specijalna priprema.
Ipak, radi dobijanja što vjerodostojnijih rezultata, prije davanja krvi savjetuje se uzdržavanje od jela dvanaest sati i izbjegavanje većeg fizičkog napora.
Krvna slika je važna i u prevenciji, kao način ranog otkrivanja i pomoć u pravovremenom početku liječenja bolesti. Zato ju je neophodno proveravati u određenim periodima.
Procjenu prepustite ljekaru
Kompletna krvna slika je analiza koja nam daje važne informacije o zdravlju, a dio je rutinskih pregleda u određenim
razdobljima života ili kod nekih stanja. Obuhvata analizu crvenih i bijelih krvnih zrnaca, i krvnih pločica ili trombocita.
Kod crvenih krvnih zrnaca posmatra se broj eritrocita ili crvenih krvnih ćelija, hemoglobin (bjelančevina koja sadrži
gvožđe i prenosi kiseonik iz pluća u tkiva, a ugljen-dioksid iz tkiva u pluća), zatim hematokrit ili volumen eritrocita. Izračunavaju se i tzv. eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW) koje daju informacije o kvalitetu eritrocita.
Smanjenje broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita, a posebno promene eritrocitnih konstanti, mogu biti pokazatelji nekog od oblika anemije ili krvarenja.
Bijela krvna zrnca pokazuju ukupan broj bijelih krvnih ćelija koje učestvuju u odbrani organizma od bakterija i virusa. Njihov povišen ili snižen broj upozorava na akutnu upalu bakterijskog ili virusnog porijekla. Uvijek se radi i diferencijalna krvna slika , tj. određuje se broj pojedinih leukocita (neutrofila, limfocita, monocita eozinofila i bazofila), jer promjene u njihovom broju mogu ukazati na postojanje različitih bolesti i stanja.
Trombociti ili krvne pločice učestvuju u zgrušavanju krvi i njihov smanjen broj za posledicu ima sklonost krvarenju, dok
je pojačano zgrušavanje krvi posljedica porasta broja trombocita.
Radi procjene nalaza utvrđene vrijednosti upoređuju se sa referentnim vrijednostima, što bi trebalo prepustiti ljekaru jer
se vrijednosti razlikuju u zavisnosti od godina, pola i fiziološkog stanja (trudnoća).
Osim toga, važno je znati i da se samo na osnovu jednog elementa, na primer, broja trombocita, ne može postaviti dijagnoza, jer može biti izmijenjena usljed niza činilaca ili bolesti.
Ti elementi daju opštu sliku zdravstvenog stanja i upućuju na
potrebu i vrstu daljih analiza.
Za žene i za muškarce
Ženama koje ulaze u menopauzu uz to se preporučuju i biohemijske analize i provjera sedimentacije (SE). Sedimentacija ili brzina taloženja eritrocita je parametar koji govori o akutnim ili hroničnim promjenama u organizmu. Normalne vrijednosti SE iznose do 10/12, a sve preko toga može, ali i ne mora, da bude znak za promjene. Do povećanja može doći zbog pokvarenog zuba ali i usljed mnogo ozbiljnijih problema. Neko može cijelog života da ima SE 60 i da nema nikakve
zdravstvene probleme. U svakom slučaju, ukoliko je SE i vrlo malo povećana, treba se posavetovati s ljekarom.
Obavezno se radi i hepatogram, tj. test jetre, kao i kontrola bubrežne funkcije i masnoća u krvi. Za kontrolu bubrega određuju se urea i kreatinin, produkti razgradnje u metabolizmu, čiji povećan ili smanjen nivo ukazuje na poremećaj funkcije bubrega.
Lipidogram i kontrola masnoća u krvi obuhvata mjerenje ukupnog holesterola, triglicerida i HDL („korisnog”) i LDL („štetnog”) holesterola.
Povišena vrijednost ukupnog holesterola, triglicerida i LDL-a ukazuje na povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Prije ulaska u svake žene u menopauzu korisno je odrediti nivo ženskih polnih hormona FSH, LH, estradiola i pro gesterona. Pošto se u tom dobu smanjuje nivo ženskih polnih hormona, utvrđivanjem njihovog nivoa mogu se na vrijeme utvrditi promjene i pravovremeno sprovesti dodatna terapija.
U menopauzi je poželjno sprovesti i analizu krvi na osteoporozu. Proverava se nivo kalcijuma i fosfora u krvi i određuje alkalna fosfataza, parametar jetre, čije povišene vrijednosti mogu biti znak povećane razgradnje koštane mase i mogućeg razvoja osteoporoze.
Sistematski pregled muškaraca starijih od 50 godina trebalo bi da uključuje i sedimentaciju i biohemijske analize: provjeru funkcija jetre i bubrega, i masnoća u krvi. U tom životnom dobu muškarci počinju da osećaju prve tegobe u vezi s mokrenjem, pa je korisno odrediti PSA - specifični antigen prostate, koji može da bude prvi pokazatelj mogućih problema.
Važno kod reumatičara
U slučaju reumatskih bolesti ili sumnje na njih u krvi se utvrđuje i tzv. reumafaktor da bi se bolest isključila ili potvrdila. Radi provjere stanja zglobova potrebno je provjeriti
i koncentraciju mokraćne kiseline jer njene povećane vri jednosti upućuju na poremećaj metabolizma ili na postojanje gihta.
Izvor: Dodatak o zdravlju
Bonus video:
