I pored metoda za ranu potvrdu bolesti, osteoporoza se kod većine pacijenata najčešće otkriva slučajno. Ovo oboljenje se mahom javlja poslije pedesete godine života, kao posljedica smanjenja koštane mase i poremećaja građe kostiju, zbog čega kosti postaju krte i podložne prelomima. Najčešće pacijenti saznaju da su im kosti oštećene tek kad poslije preloma dođu kod lekara.
Doktorka Zorica Merdović ističe da se osteoporoza otkriva najčešće prilikom rendgenskog snimanja lumbalno-sakralnog dijela ili nekog drugog dijela kičme zbog bolova, pada ili drugih povreda, pri rendgenskom snimanju srca i pluća ili tokom sistematskog pregleda.U terapiji se koriste bifosfonati, kalcijum i vitamin D godinu dana, poslije toga se radi osteodenzitometrija. Ona objašnjava i kako nastaje i kako se manifestuje i liječi osteoporoza .
“ Osteoporoza kostiju postepeno lišava kosti mineralne gustine i jačine, zbog čega one postaju porozne i s vremenom gube čvrstinu i elastičnost, što povećava rizik od mnogobrojnih preloma. Uglavnom stradaju kukovi ( osteoporoza kuka) i podlaktice, a oboljenju su najpodložnije žene nakon ulaska u menopauzu usled smanjenog lučenja polnih hormona koji imaju zaštitnu ulogu. S početkom ovog procesa kosti počinju ubrzano da se razgrađuju, sto je najizraženije u prvih pet do šest godina bolesti kada može da nestane i do pet odsto koštane gustine na godišnjem nivou. Kosti postaju krte i do preloma dolazi i pri najmanjem fizičkom naporu i kontaktu. Mnoge žene miješaju osteoporozu i artritis pa ne odlaze kod ljekara jer ih ne bole zglobovi, ali treba znati da gubitak koštane mase i slabljenje kostiju ne daju nikakve simptome, niti se lako prepoznaju prvi znaci osteoporoze jer jednostavno izostanu. Upravo zbog toga što je ovo oboljenje krajnje nepredvidivo, moramo i mi sami preduzeti neke korake, kako bismo spriječili loš scenario. U prilog ovoj tvrdnji govori i činjenica da se osteoporoza najčešće dijagnostikuje nakon nekog preloma i da za oboljelog to saznanje predstavlja šok”, objašnjava dr Merdović.
Simptomi izostaju...
“Statistike koje se tiču osteoporoze su zaista zabrinjavajuće. Potvrđuju da veliki broj ljudi nakon 60. godine ima problema sa 'šupljikavim kostima'. Simptomi osteoporoze se kod 60 odsto oboljelih ni na koji način ne manifestuju i ono što je najgore, ova bolest se dijagnostikuje tek nakon prvih fraktura. Najčešće prve frakture se javljaju na rukama (lakatna kost) ili u području grudnog pršljena, dok u nešto teže ubrajamo lom butne kosti i prelom kuka - kada oboljeli usled nemogućnosti kretanja gubi mogućnost za normalno funkcionisanje. Preostalih 40 odsto oboljelih su u nešto povoljnijoj poziciji jer se kod njih prije lomova znaju javiti varirajući bolovi u leđima, koji su nešto intenzivniji kada su leđa u uspravnom položaju, a iščezavaju kada oboljeli legne. Zbog svega navedenog ovo oboljenje je nazvano 'tihom epidemijom', jer slabljenje kostiju i gubitak koštane mase prolazi gotovo neopaženo”, objašnjava naša sagovornica.
Prevencija postoji!
“Od najranijeg djetinjstva do dvadesete godine dovoljnim unošenjem kalcijuma i vitamina D izgrađuje se kvalitetna kost. Da bi se spriječio ubrzan gubitak gustine kostiju, potrebna je borba na više 'frontova' - zdrava ishrana sa dovoljno kalcijuma i vitamina D i obavezno fizička aktivnost. Prestanak vježbanja dovodi do nastavka ubrzanog gubitka koštane mase, a istraživanja su pokazala da lagane šetnje nemaju efekat na očuvanje gustine kostiju. Sve osobe koje su pod rizikom ili oni kod kojih se sumnja na ubrzani gubitak koštane mase treba da se obrate ljekaru specijalisti reumatologu, endokrinologu zbog dijagnostike, prije svega osteodenzitometrijom (DXA)”, savjetuje dr Merdović.
U terapiji osteoporoze danas se koriste bifosfonati, kalcijum i vitamin D3. Ova terapija se sprovodi najmanje godinu dana, poslije čega se pacijent upućuje na osteodenzitometriju da bi se vidjeli rezultati liječenja. Pravovremena nadoknada vitamina D i kalcijuma, kažu ljekari, smanjuje kod oboljelih od osteoporoze pojavu preloma kuka za 39 odsto. Preporuka je da žene do menopauze i muškarci mlađi od 65 godina uzimaju 1.000 miligrama kalcijuma dnevno, a poslije toga 1.300 mg, iz namirnica ili dijetetskih proizvoda. Da bi se prevenirala osteoporoza , uz kalcijum je potrebno i 800 jedinica vitamina D dnevno. On se, za razliku od kalcijuma, deponuje u organizmu. Ali, dovoljno je jesti ribu jednom nedjeljno, uz izlaganje suncu 10 do 15 minuta dnevno da se obezbijedi dovoljno ovog vitamina.
“Adekvatan unos kalcijuma i vitamina D kroz ishranu, izlaganje suncu i fizička aktivnost veoma su važni, naročito u ranom djetinjstvu i kasnije u mladosti kada kosti puno brže rastu i naglo se razvijaju. U tom mladalačkom periodu se formira najviše koštane mase, koja se, tokom našeg života, u kasnijem periodu prirodno smanjuje. Slabe kosti uzrokuju i loše navike, pušenje, konzumiranje alkoholnih pića i kafe, kao i pojedine bolesti koje mogu ubrzati taj proces.
Istraživanja na životinjama ukazuju na činjenicu da omega-3 masne kiseline, posebno one iz masne ribe, kao što su losos, haringa i tuna, stimulišu sintezu novih proteina, važnog strukturnog elementa koštanog tkiva. Sve nam to ukazuje na činjenicu da ishrana kod osteoporoze treba da bude što raznovrsnija. Sočivo, zeleno lisnato povrće, banana, pirinač i živinsko meso bogati su nutritijentima koji sprječavaju štetno djelovanje homocisteina, amino-kiseline koja izaziva osteoporozu. Naučna istraživanja su pokazala da žene koje unose dovoljne količine vitamina K znatno smanjuju rizik od preloma kuka i komplikacija koje prati osteoporoza kostiju. Najbogatiji izvori ovog nutrijenta jesu prokelj, kelj, zelena salata, brokoli i spanać”, preporučuje dr Merdović.
Zašto nastaje ?
Osteoporoza nastaje usled nedostatka hormona (obično estrogena), te usled nedostatka kalcijuma, uz prateću smanjenu fizičku aktivnost.
Sve ovo narušava strukturu kostiju i dovodi do njihovog slabljenja. Nivo estrogena opada poslije menopauze, izlažući žene, posebno one čije su kosti sitne ili imaju malu tjelesnu težinu, povećanom riziku od ove bolesti jer im je gustina kostiju prirodno smanjena. Neuravnotežena i nepravilna ishrana, genetska predispozicija, upotreba steroida i alkohola, pušenje, nizak nivo testosterona (kod muškaraca) i poremećaj rada štitaste i nadbubrežne žlijezde takođe mogu doprinijeti ovoj bolesti.
Ukoliko se sve zanemari, kada izostanu znaci i simptomi osteoporoze na samom početku, možete sebe dovesti u situaciju da vam se dese frakture kostiju. Starije osobe oboljele od osteoporoze imaju teškoće i sa zarastanjem,a najteže komplikacije pravi prelom kuka, kada osobe u poznijoj životnoj dobi budu prikovane za postelju i samo trećina pacijenata se uspješno oporavi. O ozbiljnosti ove situacije ukazuje i najnovija „surova“ statistika koja navodi da 15 do 20 odsto starijih pacijenata umire godinu dana od frakture kuka, a 25 odsto se ne oporavi u potpunosti već zahtijeva intenzivnu kućnu njegu.
Hranom protiv osteoporoze
Magnezijum – pomaže transport kalcijuma u kosti, a najviše ga ima u zelenom lisnatom povrću, krompiru, koštunjavom voću, sjemenkama i cjelovitim žitaricama.
Fosfor – takođe pomaže u izgradnji kostiju, a njime obiluju svi mliječni proizvodi, jaja, meso, vlašac, peršun, luk, krompir, paradajz i praziluk.
Bakar – reguliše određene biohemijske procese u izgradnji kostiju, pa što češće treba konzumirati koštunjavo voće i integralne žitarice.
Cink – pomaže stimulaciju sinteze proteina u kostima, a njegovu apsorpciju znatno umanjuju suplementi kalcijuma. Nalazi se u cijelim žitaricama i orasima.
Gvožđe – poboljšava jačinu kostiju. Kopriva, spanać, borovnica, suve kajsije, kupine, suve šljive i kinoa su prava hrana protiv osteoporoze.
Silicijum – pojačava snagu kostiju i zuba, a najviše ga ima u krastavcima, špargli, kupusu i u zelenom dijelu maslačka.
Mangan – pomaže u izgradnji vezivnog tkiva i hrskavice. Ima ga u laneno sjemenu, sjemenke bundeve i susama, karfiolu, jabukama, breskvama i narandžama.
Kalijum – doprinosi zdravlju kostiju tako što stabilizuje elektrolite u tijelu. Dobri izvori kalijuma jesu banane, avokado, suvo grožđe, celer, kakao, sušene kajsije, krompir, šargarepa i paradajz.
Izvor: Dodatak o zdravlju
Bonus video:
